Knjižnični djelatnici

X. KNJIŽNIČNI DJELATNICI

Jedna od bitnih sastavnica knjižničnoga sustava knjižnični su djelatnici. Teško je zamisliti ijednu knjižnicu u društvu bez knjižničnih djelatnika. Knjižnična je stručna zajednica mnogobrojna i u svijetu i u nas. U nju su uključeni djelatnici raznih knjižničnih profila, a sve joj se više pridružuju i djelatnici drugih struka koji zajedno s knjižničarima planiraju, uspostavljaju i unapređuju knjižnične službe i usluge. Školovanje se knjižničara provodi u više od sto zemalja, na gotovo šesto obrazovnih ustanova (sveučilišni studiji, knjižničarske škole, fakulteti i sl.).

KNJIŽNIČARSKA ZVANJA I ŠKOLOVANJE U HRVATSKOJ

    Ovisno o stupnju obrazovanja, knjižnični djelatnici u Hrvatskoj mogu steći zvanje knjižničara (srednja stručna sprema i položen stručni ispit odnosno završeno knjižničarsko usmjerenje), višeg knjižničara (viša stručna sprema i položen stručni ispit odnosno završen studij bibliotekarstva na Pedagoškoj akademiji u Rijeci), bibliotekara (visoka stručna sprema i položen stručni ispit odnosno završen dvogodišnji dopunski studij bibliotekarstva ili završen četverogodišnji studij informatologije, smjer bibliotekarstvo) te višeg bibliotekara i bibliotekarskog savjetnika, zvanja koja bibliotekari stječu ispunjenjem određenih uvjeta. Bibliotekari dolaze u knjižnice s diplomom različitih fakulteta, no pretežito humanističkoga i društvenog usmjerenja.
    Knjižnični djelatnici bez stručnog obrazovanja moraju nakon godine dana rada u knjižnici prijaviti stručni ispit. Program ispita donosi Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske, a ispiti se polažu pred Komisijom za polaganje stručnih ispita koju imenuje Vijeće (prije Savjet) za knjižnice Hrvatske. Tajništvo ispitne komisije je u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu.
    Uz stručne djelatnike, u knjižnici rade i knjižnični manipulanti (niža stručna sprema) koji su prije također imali status stručnih djelatnika i bili obvezni polagati stručni ispit. Na posebnim su mjestima u određenim knjižnicama konzervatori, projektanti informacijskih sustava i informacijski tehničari, knjigoveže, fotografi i druge struke, te djelatnici zaduženi za administrativno-financijsko poslovanje i održavanje prostora i opreme.
    Danas u Hrvatskoj postoji mogućnost redovnog školovanja jedino za zvanje bibliotekara i profesora informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Omogućen je i studij uz rad. Na tom je Odsjeku otvoren i postdiplomski studij za stjecanje akademskog zvanja magistra informacijskih znanosti, a može se prijaviti i doktorska teza.

HRVATSKO BIBLIOTEKARSKO DRUŠTVO

    Knjižnični su djelatnici u svim zemljama uključeni u knjižničarska udruženja. U Hrvatskoj je takvo udruženje Hrvatsko bibliotekarsko društvo (HBD) osnovano 25. studenoga 1948. u Zagrebu .
Od 1949. godine, otkad djeluje, Hrvatsko se bibliotekarsko društvo neprestano bavi svim pitanjima vezanim uz struku i njezino unapređivanje.
    Znatan je utjecaj Društvo imalo u osiguranju redovnog školovanja knjižničnih djelatnika, u izradbi nastavnih planova i programa za srednje škole i studij bibliotekarstva, u redovitom održavanju priprema za stručne ispite, u pripremanju i održavanju različitih stručnih i znanstvenih skupova, predstavljanju knjižničarstva u javnosti, a napose u bogatoj izdavačkoj djelatnosti.
    Od 1950. godine Društvo izdaje stručno glasilo Vjesnik bibliotekara Hrvatske, a objavljuje i niz publikacija vezanih uz praktičnu djelatnost, te knjige o povijesti pisma, knjižnica i knjižničarstva. Na skupštini u Zagrebu 7. svibnja 1992. Hrvatsko je bibliotekarsko društvo donijelo Etički kodeks za svoje članove, što je novost u ovome dijelu Europe.
Svakih deset godina, ili vezano uz koju važnu obljetnicu, društvo dodjeljuje Kukuljevićevu povelju djelatnicima koji su se posebno istaknuli u svojemu poslu i u radu Društva. To su priznanje dosad primila četrdeset i dva knjižnična djelatnika.

MEĐUNARODNI SAVEZ KNJIŽNIČARSKIH UDRUŽENJA I USTANOVA - IFLA

    Smatra se da je IFLA osnovana 1926. godine u Pragu. Te je godine od 28. lipnja do 3. srpnja trajao u tom gradu Međunarodni kongres bibliotekara i prijatelja knjige. Skup je pozdravio i tadašnji predsjednik Čehoslovačke Republike T. G. Masaryk. Na sedam su pojedinačnih izložaba prikazane stare i nove knjige. G. Henriot, ravnatelj knjižnice Forney i profesor Bibliotekarske škole u Parizu, predložio je kongresu osnivanje stalne međunarodne organizacije knjižničnih djelatnika. Prijedlog je prihvaćen, i IFLA je službeno osnovana iduće, 1927. godine u Edinburgu, točno pola stoljeća nakon osnutka prvog britanskoga knjižničarskoga udruženja.
    Do drugoga svjetskog rata članovi IFLA-e bila su bibliotekarska društva iz Europe i Sjeverne Amerike. Danas gotovo polovicu članica IFLA-e čine zemlje Trećeg svijeta.
    Od 1950. godine i Hrvatsko bibliotekarsko društvo član je IFLA-e, a kako se godišnje skupštine te organizacije održavaju svakiput u drugoj zemlji, godine 1954. i Zagreb je bio domaćin toga važnoga skupa knjižničara.
    Glavno je sjedište IFLA-e od 1961. godine u Hagu, u Nizozemskoj, a iste je godine osnovan i prvi stalni ured IFLA-e u Londonu. Stalno Tajništvo IFLA-e osnovano je novčanom pomoći Uneska 1962. u Hagu. Tijela su IFLA-e: Skupština, Izvršni odbor, savjetničke komisije, skupine za razvoj i program te Tajništvo. IFLA stručno djeluje preko svojih odjela i komisija te pododjela, potkomisija i radnih skupina.
    Za sve vrijeme svojega postojanja IFLA njeguje izdavačku djelatnost. Najpoznatije je njezino izdanje IFLA Journal koji je do 1973. izlazio kao IFLA News. U godišnjaku IFLA Directory redovito se objavljuju popisi članova (društava, pojedinaca i ustanova), popisi upravnih i radnih tijela IFLA-e te popis svih godišnjih skupština i svih publikacija koje objavljuje IFLA, samostalno ili u suradnji s drugim nakladnicima.
    U IFLA-inim stručnim odjelima i komisijama djelovali su i djeluju i mnogi knjižnični djelatnici iz Hrvatske. Pridonoseći svojim radom razvoju knjižnične djelatnosti u svijetu, istodobno su podizali i razinu knjižničarstva u svojoj zemlji.

11. Poglavlje

Sadržaj