UPUTE I PROPISI IZ PODRUCJA KNJIŽNICARSTVA
STANDARDI ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Clanak 1.
Ovim Standardima odreduju se minimalni uvjeti za obavljanje djelatnosti narodnih knjižnica, a na temelju Zakona o knjižnicama te uvažavajuci ciljeve i zadace narodnih knjižnica utvrdene UNESCO-vim Manifestom za narodne knjižnice iz 1994. godine.
Clanak 2.
Narodne knjižnice dužne su pridržavati se odredbi ovih Standarda, a njihovi osnivaci dužni su osiguravati za to potrebna sredstva.
Clanak 3.
Radi poticanja razvoja narodnih knjižnica ovi ce se Standardi revidirati svakih deset godina.
Clanak 4.
Narodne knjižnice mogu biti opcinske, gradske ili županijske i kulturna su i informacijska središta za stanovnike podrucja na kojemu djeluju.
U obavljanju svojih zadaca narodne knjižnice suraduju i koordiniraju svoj rad medusobno i s drugim knjižnicama u sklopu hrvatskog knjižnicnog sustava.
Clanak 5.
Djelatnost narodne knjižnice obuhvaca osobito nabavu, strucnu obradu, cuvanje i zaštitu knjižnicne grade, izradu biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala, sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka, omogucavanje pristupacnosti knjižnicne grade i informacija korisnicima, osigura-vanje korištenja i posudbe grade te protoka informacija, pomoc korisnicima pri iz-boru i korištenju grade, informacijskih pomagala i izvora, kao i vodenje doku-mentacije i statistike o gradi i korisnicima, te o poslovanju.
Narodna knjižnica posebnim oblicima djelovanja potice kod svih kategorija pucanstva, pocevši od predškolaca, korištenje knjižnicom i knjižnicnom gradom.
Clanak 6.
Svaka narodna knjižnica vodi zavicajnu zbirku, te stoga istražuje, skuplja, obraduje, pohranjuje i daje na korištenje knjižnicnu gradu o topografiji, povije-
snom, gospodarskom i kulturnom razvitku podrucja na kojemu djeluje, a izraduje i zavicajnu bibliografiju i središnji katalog.
Ako opcinska ili gradska narodna knjižnica nema uvjeta za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga clanka, ove poslove ili njihov dio povjerava nadležnoj župa-nijskoj maticnoj knjižnici ili drugoj bolje osposobljenoj opcinskoj knjižnici.
Radi stvaranja županijske zavicajne zbirke županijske maticne knjižnice primaju obvezne primjerke izdane na podrucju županije sukladno Zakonu o knjižnicama.
Clanak 7.
Opcinska narodna knjižnica mora imati knjižnicni fond kojim može zadovo-ljavati oko 80% potreba svojih korisnika, dok ce ostale potrebe zadovoljavati gradom i informacijama na razini županije ili Republike u okviru nacionalnog informacijskog sustava knjižnica Hrvatske (hrvatskog knjižnicnog sustava).
Clanak 8.
Županijska narodna knjižnica razvija županijski knjižnicni sustav, potice suradnju knjižnica na svom podrucju, uskladuje djelovanje prema smjernicama razvoja nacionalnog informacijskog sustava knjižnica Hrvatske (hrvatskog knjižnicnog sustava), neposredno suradujuci s Nacionalnom i sveucilišnom knjižnicom i drugim ustanovama kojima je cilj unapredenje knjižnicne djelatnosti u Hrvatskoj.
MREŽA NARODNIH KNJIŽNICA
Clanak 9.
Prema broju stanovnika pojedinih opcina odnosno gradova u Republici Hrvatskoj narodne se knjižnice mogu svrstati u sljedece tipove prema velicini podrucja:
TABLICA 1.
VII. tip za podrucje do 5.000 stanovnika
VI. tip za podrucje od 5.000 do 10.000 stanovnika
V. tip za podrucje od 10.000 do 20.000 stanovnika
IV. tip za podrucje od 20.000 do 35.000 stanovnika
III. tip za podrucje od 35.000 do 60.000 stanovnika
II. tip za podrucje od 60.000 do 100.000 stanovnika
I. tip za podrucje preko 100.000 stanovnika
UPUTE I PROPISI IZ PODRUCJA KNJIŽNICARSTVA
Središnja narodna knjižnica
Clanak 10.
Središnja narodna knjižnica ustrojava mrežu knjižnica na svom podrucju, vodeci racuna o demografskim, socijalnim i geografskim cimbenicima i težeci da knjižnicnu i drugu gradu približi stanovnicima u mjestu stanovanja ili zaposlenicima u odredenoj radnoj sredini.
Središnja narodna knjižnica brine o koordinaciji knjižnicne djelatnosti u opcini, gradu ili županiji kako bi cijelo podrucje bilo obuhvaceno mrežom narodnih knjižnica, te suraduje s tijelima lokalne uprave i samouprave, s ustanovama kulture, trgovackim društvima i drugim pravnim osobama.
Središnja narodna knjižnica mora imati odjel za odrasle, odjel za djecu i mladež, studijsku citaonicu, citaonicu dnevnog tiska, službu nabave i obrade knjižnicne grade, informacijsku službu s korištenjem baze podataka (Internet i sl), zavicajnu zbirku, a ako je to posebnim propisom predvideno, i maticnu službu.
Središnja narodna knjižnica otvorena je za korisnike najmanje šezdeset (60) sati tjedno.
Clanak 11.
Središnja narodna knjižnica nekog podrucja može imati ustrojbene jedinice i to ogranke, knjižnicne stanice, knjižnicne stacionare i stajališta pokretne knjižnice.
Ogranak se otvara na podrucju koje ima više od 2.500 stanovnika, a udaljenost od središnje knjižnice ili drugog ogranka iznosi više od dva kilometra.
U manjim naseljima, ustanovama (domovi i si.) ili trgovackim društvima postavljaju se knjižnicne stanice, knjižnicni stacionari ili stajališta pokretne knjižnice.
Ogranak
Clanak 12.
U ogranku narodne knjižnice djeluje odjel za djecu i mladež, odjel za odrasle s citaonicom i informacijska služba.
Ogranak mora imati prostor, knjižnicni fond i strucno osoblje u skladu s ovim Standardima.
Za korisnike je ogranak otvoren najmanje 30 sati tjedno.
Ogranak suraduje s tijelima lokalne samouprave, školama i drugim ustanovama na svom podrucju.
Knjižnicna stanica
Clanak 13.
Knjižnicna stanica je zbirka od najmanje 250 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na odredeno vrijeme nekoj pravnoj osobi, a korisnike opslužuje diplomirani knjižnicar u odredene dane, i to najmanje 5 sati tjedno.
Zbirka knjižnicne stanice mijenja se iz fonda središnje knjižnice prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje.
Knjižnicni stacionar
Clanak 14.
Knjižnicni stacionar je zbirka od najmanje 100 knjiga koje središnja narodna knjižnica ustupa na odredeno vrijeme nekoj pravnoj osobi, a korisnike opslužuje volonter, zaposlenik doticne pravne osobe koji je za taj rad osposobljen u maticnoj knjižnici.
Knjižnicni stacionar radi najmanje 2 sata tjedno.
Pravna osoba u kojoj je stacionar smješten osigurava odgovarajucu opremu sukladno ovim Standardima.
Zbirka se mijenja više puta godišnje, u pravilu sredstvima pravne osobe u kojoj je smještena, a vodi se kao vlasništvo središnje narodne knjižnice koja je strucno i tehnicki obraduje, što se sve ureduje ugovorom središnje narodne knjižnice i pravne osobe.
Pokretna knjižnica
Clanak 15.
Pokretna knjižnica je privremeni ili stalni oblik opsluživanja korisnika u malim, razasutim naseljima ili u pravnim osobama gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjižnice.
Rad pokretnih knjižnica pobliže se ureduje Standardima za pokretne knjižnice - bibliobuse, a sastavni su dio ovih Standarda.
Ostali oblici u mreži narodne knjižnice
Clanak 16.
Opcinska ili gradska narodna knjižnica, u suradnji sa školom, drugom ustanovom, ili tijelima lokalne samouprave, može neke oblike djelovanja obavljati i u prostorima tih pravnih osoba.
Svaka knjižnica može ustrojiti dostavnu službu za potrebe nekih pojedinaca ili grupa korisnika, kao što su starije osobe ili osobe sa zdravstvenim smetnjama.
KNJIŽNICNA GRADA
Clanak 17.
Knjižnicnu gradu narodne knjižnice, u skladu s clankom 7. Zakona o knjižnicama, cini svaki jezicni, slikovni ili zvucni dokument na lako prenosivom materi-
jalu ili elektronicki citljivom obliku informacijskoga, umjetnickog, znanstvenog ili strucnog sadržaja, proizveden u više primjeraka i namijenjen javnosti, kao i ru-kopisi, a što sve knjižnica drži u svojem knjižnicnom fondu i stavlja na raspolaganje korisnicima.
Knjižnicnom gradom narodne knjižnice smatraju se i igre, igracke i sl. ako su dio knjižnicnog fonda.
Osim posebnih zbirki stare grade, cjelokupni fond knjižnicne grade mora biti aktualan, u njemu moraju biti zastupljena sva podrucja ljudskog znanja i stvaralaštva kako bi se zadovoljile potrebe korisnika svih dobi odnosno razlicitosti njihovih obrazovnih i kulturnih razina.
Clanak 18.
Knjižnicni fond narodne knjižnice, u odnosu na broj stanovnika, treba sadržavati broj knjiga prema sljedecoj tablici:
TABLICA 2.
Tip knjižnice Broj knjiga (prema broju stanovnika) Pocetni fond po stanovniku
VII. tip (do 5.000) 3 5.000
VI. tip (do 10.000) 3 10.000
V. tip (od 10 - 20.000) 2,5 20.000
IV. tip (od 20-35.000) 2 30.000
III. tip (od 35 - 60.000) 2 50.000
II. tip (od 60-100.000) 1,5 60.000
I. tip (preko 100.000) 1,5 100.000
Clanak 19.
Fond knjiga i druge knjižnicne grade u opcini ili gradu je zbir fondova svih narodnih knjižnica u toj opcini ili gradu i u jednoj se godini treba »obrnuti« najmanje 2 puta.
Knjižnice koje obavljaju poslove županijske maticne knjižnice moraju imati fond od najmanje 1 knjige po stanovniku županije, kako bi meduknjižnicnom po-sudbom zadovoljile zahtjeve koje ne mogu zadovoljiti opcinske ili gradske knjižnice u županiji.
Knjižni fond opcinske ili gradske narodne knjižnice treba sadržavati (u broju svezaka): 45% beletristike, 25% znanstvene i popularno-znanstvene literature, 27% literature za djecu i 3% prirucne literature.
Županijska narodna knjižnica treba imati 45% znanstvene literature, 35% be-letristike, 15% djecje i 5% prirucne literature.
Broj svezaka grade u zbirkama pribraja se temeljnom fondu opcinske, odnosno gradske narodne knjižnice.
Clanak 20.
Multimedijska se grada organizira kao zasebna zbirka u svakoj knjižnici. Pocetni broj jedinica mora biti najmanje 500 (CD, CD-rom, audiokaseta, videokaseta i sva ostala elektronicka grada). U knjižnicama L, II. i III. tipa formira se mediateka.
Clanak 21.
Narodna knjižnica može u svom knjižnicnom fondu imati i zbirku slikovnih i grafickih dokumenata i publikacija.
Clanak 22.
Knjižnice I., II. i III. tipa imaju u svom knjižnom fondu zbirku igracaka (igroteka) s pocetnim brojem od 500 jedinica prilagodenih razvojnim potrebama predškolske djece razlicite dobi.
Za knjižnice IV. i V. tipa u zbirci igracaka treba biti najmanje 200 jedinica.
Clanak 23.
Svaka narodna knjižnica i njezin ogranak mora imati odredeni broj naslova tekuce periodike: dnevne listove, tjedni tisak, i izbor iz strucne i znanstvene perio-dike.
Ako u opcini živi više od 1.500 stanovnika koji su pripadnici nacionalnih manjina ili etnickih zajednica, narodna knjižnica dužna je osigurati odgovarajuci broj naslova na jezicima manjina ili etnickih zajednica.
Clanak 24.
Najmanji broj naslova periodike u odnosu na broj stanovnika odreduje se prema sljedecoj tablici:
TABLICA 3.
Broj stanovnika Najmanji broj naslova periodike
5.000
10.000
10-20.000
20 - 35.000
35 - 60.000
60-100.000
100.000 5 naslova
10 naslova
20 naslova
30 naslova
40 naslova
50 naslova i 2 naslova strane periodike
70 naslova domace i 5 naslova strane periodike
Nabava knjiga i druge knjižnicne grade
Clanak 25.
Narodna knjižnica mora imati pisani godišnji, srednjorocni i dugorocni plan nabave na temelju kojega se odreduje vrsta i kolicina knjižnicne grade koja se na-bavlja.
Plan nabave mora sadržavati opca nacela, kriterije odabira, kriterije za procišcavanje i kriterije za vrednovanje fonda.
Prosjecni standard prinove knjiga u tekucoj godini (kupnjom, obveznim primjerkom, darovima, zamjenom i otkupom) je najmanje 200 knjiga na 1.000 stanovnika, za mediateku najmanje 10 jedinica na 1.000 stanovnika, a za igroteku najmanje dvije igracke za svako upisano dijete.
Plan nabave knjižnicne grade koordinira središnja narodna knjižnica.
Zaštita knjiga i druge knjižnicne grade
Clanak 26.
Narodne knjižnice dužne su voditi brigu o zaštiti i cuvanju knjižnicne grade sukladno pravilniku o zaštiti knjižnicne grade što ga donosi ministar kulture.
Obrada grade
Clanak 27.
Svaka se jedinica knjižnicne grade pri ulasku u knjižnicu na jedinstveni nacin inventarizira te strucno i tehnicki obraduje.
Svaka se vrsta grade uvodi u zasebni inventar i inventarnu datoteku.
Brojevi u inventarima pocinju od 1 i slijede u neprekidnom nizu, bez obzira na godinu ili popunjenje obrasca. Svaka knjižnicna jedinica (svezak) upisuje se pod zasebni broj inventara.
Na kraju svake godine inventari se zakljucuju tako da se utvrduje stanje fonda, godišnji otpis, vrijednost fonda, broj naslova i prosjecne cijene strucne knjige, beletristike, djecje knjige i druge grade.
Knjižnicna grada klasificira se i prema sadržaju.
Za klasificiranje sadržaja koriste se:
- univerzalna decimalna klasifikacija (prema shemi za narodne knjižnice),
- sustav za klasifikaciju knjižnicne grade u djecjim odjelima i knjižnicama osnovnih škola,
- klasifikacijski sustavi za klasifikaciju specijalnih fondova i zbirki ili nekonvencionalne grade.
Clanak 28.
Svaka narodna knjižnica, mora voditi abecedni i strucni katalog, a po mogucnosti i mjesni i predmetni katalog (koji može biti selektivan).
Opcinske i gradske knjižnice I., II. i III. tipa obvezno vode i predmetni katalog.
Grada se katalogizira na osnovi Pravilnika i prirucnika za izradbu abecednih kataloga, Prvi dio: Odrednice i redalice, autora E. Verone, izdanje Društva biblio-tekara Hrvatske 1970., 1983. i 1986. i Drugi dio: Kataložni opis 1983.
Za specijalne vrste grade izraduju se specijalni katalozi.
Clanak 29.
Knjižnicna grada se strojno obraduje i cini mrežno dostupnom na osnovi UNIMARC standarda i standarda bar Z 39.50 za razmjenu podataka.
Revizija i otpis grade
Clanak 30.
Postupak i rokovi revizije provode se prema pravilniku o reviziji i otpisu knjižnicne grade što ga donosi ministar kulture.
KNJIŽNICNO OSOBLJE
Clanak 31.
U narodnim knjižnicama strucne poslove obavlja strucno knjižnicno osoblje sukladno Zakonu o knjižnicama: pomocni knjižnicari, knjižnicari, diplomirani knjižnicari, viši knjižnicari i knjižnicarski savjetnici.
Broj strucnog knjižnicnog osoblja ovisi o broju stanovnika na podrucju djelo-vanja knjižnice, broju korisnika uclanjenih u knjižnicu, broju sati otvorenosti, broju lokacija, broju odjela na pojedinoj lokaciji (za odrasle, djecu, periodiku, multimedijsku gradu itd.) te specijalnim zadacama koje obavlja opcinska, gradska ili županijska knjižnica (maticna služba, zavicajna zbirka, centralizirana obrada itd.), broju posudenih svezaka, specijalnim potrebama odredenog podrucja i o oblicima organiziranosti mreže (stacionara, knjižnicnih stanica, stajališta pokretnih knjižnica...).
Zbog promjene osobina, oblika i vrsta knjižnicne grade, te potreba korisnika i informacijsko komunikacijske tehnologije, strucno knjižnicno osoblje dužno je trajno se strucno obrazovati i usavršavati.
Clanak 32.
Opci standardi za strucno osoblje u narodnim knjižnicama su:
- 1 diplomirani knjižnicar i 1 pomocni knjižnicar na 5.000 stanovnika ili
- 1 diplomirani knjižnicar, odnosno knjižnicar na svakih 10.000 posudenih jednica ili
- 1 diplomirani knjižnicar, odnosno knjižnicar na svakih 6.000 jedinica u fondu ili
- 1 diplomirani knjižnicar, odnosno knjižnicar na najmanje 300-500 clanova.
Clanak 33.
Posebni standardi za strucno osoblje u narodnim knjižnicama su:
- 1 diplomirani knjižnicar pedagoški osposobljen za rad s djecom ako na po-drucju na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 1.500 djece osnovnoškol-ske dobi;
- 1 diplomirani knjižnicar pedagoški osposobljen za rad s predškolskom djecom ako na podrucju na kojemu knjižnica djeluje ima najmanje 2.000 djece predškolske dobi;
- 1 diplomirani knjižnicar odgovarajuce struke za rad u posebnoj zbirci, ako je frekvencija godišnjeg obrtaja fonda zbirke bar 0,5;
- 1 diplomirani knjižnicar za maticnu službu.
Clanak 34.
Broj osoblja pokretne knjižnice (bibliobusa i sl.) ovisi o broju clanova - korisnika knjižnice, velicini knjižnicnog fonda, organiziranosti centralizirane obrade knjiga izvan bibliobusne službe, vremenu zadržavanja na stajalištima, broju ophoda, broju posudenih svezaka i vrsti pokretne knjižnice, a što je odredeno posebnim Standardima za pokretne knjižnice.
Clanak 35.
Uredsko tehnicko osoblje i pomocno osoblje u knjižnici, zapošljava se ovisno o potrebama, a najviše u omjeru 1:4 u odnosu na strucno knjižnicno osoblje.
U knjižnicama I. i II. tipa potrebno je organizirati reprografsku i knjigovešku službu.
Clanak 36.
Sistematizacija poslova i zadaca u narodnim knjižnicama treba po mogucnosti biti ujednacena na sljedeci nacin:
Knjižnicarski savjetnik, viši knjižnicar ili diplomirani knjižnicar sa znanstve-nim stupnjem obavlja najsloženije poslove u struci, voditelj je odjela ili posebne zbirke, voditelj je maticne službe, te informacijsko-dokumentacijskih poslova,predlaže nabavnu politiku i razne oblike kulturnih, obrazovnih i informacijskih aktivnosti, pridonosi unapredivanju struke objavljivanjem strucnih i znanstvenih radova, predaje na strucnim seminarima i tecajevima, objavljuje bibliografije i drugu knjižnicno-informacijsku gradu, priprema izložbe, inicira i sadržajno usmjerava aktivnosti knjižnice, istražuje i prati potrebe korisnika i mogucnosti njihove edukacije, predlaže mjere planiranja i razvoja knjižnicne djelatnosti, sudjeluje u radu domacih i stranih strucnih udruženja, sudjeluje u izobrazbi strucnih knjižnicnih djelatnika, te izraduje programe za trajno obrazovanje i strucno usavršavanje knjižnicnih djelatnika.
Viši knjižnicar i diplomirani knjižnicar obavlja složenije strucne poslove u knjižnici, oblikuje kataloge i druga informacijska pomagala za rad i obavlja njihovu redakciju, istražuje potrebne podatke i koordinira nabavu, suraduje na uspostavljanju i razvoju mreže narodnih knjižnica i njihove maticne funkcije i sl., strucno obraduje gradu, klasificira i katalogizira staru i stranu gradu, gradu ukljucenu u centralni katalog, obavlja predmetnu obradu grade, izraduje pojmovnike (tezauruse) i bibliografije, priprema informativne biltene, biltene prinova i anotacije, radi kao informator za složeniju gradu, vodi meduknjižnicnu posudbu, orga-nizira kulturno-propagandne aktivnosti za odrasle korisnike, priprema izložbe i susrete sa književnicima i drugim umjetnicima, organizira, koordinira, i vodi po-sebne programe za djecu, sudjeluje u izradi programa za automatsku obradu podataka, sudjeluje u planiranju djelatnosti knjižnice, teorijskim i prakticnim radom pridonosi razvoju knjižnicne struke.
Diplomirani knjižnicar i iznimno knjižnicar sudjeluje u organiziranju raznih oblika rada s korisnicima: posuduje gradu u slobodnom pristupu i informator je za tu gradu, sudjeluje u nabavi grade i njenom ukljucivanju u knjižnicni fond, ureduje kataloge i druge kartoteke za evidenciju, vodi i provodi rad s mladim korisnicima (kutic slikovnica, pricaonica, igroteka, igraonica, radionice i aktivnosti za osnovnoškolsku djecu, prigodne i povremene akcije), katalogizira knjižnicnu gradu samostalno ili uz pomoc centralizirane obrade, sudjeluje u izradi informativnih biltena i bibliografija, vodi statistike o radu knjižnice, provjerava dotok narucene grade, planira i izvodi edukaciju korisnika za korištenje svih izvora informacija.
Pomocni knjižnicar obavlja inventarizaciju i tekucu inventarnu kontrolu knjižnicne grade, posuduje i razdužuje gradu, upisuje clanove tj. korisnike knjižnice i vodi blagajnu s upisninama, zakasninama i drugim naknadama, vodi evidenciju rezervacija i prepisku s korisnicima, pruža informacije o smještaju grade na policama i u prostoru knjižnice, pronalazi gradu u zatvorenom i slobodnom pristupu po signaturi, priprema gradu za uvez, tehnicki oprema knjige, ulaže gradu na police, a listice u abecedni katalog, nadzire rad u citaonicama i druge poslove prema naputku Strucni poslovi u knjižnicarstvu, objavljenom u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, 36, 1/4(1993).
Preporucene norme za najcešce poslove u narodnoj knjižnici
Clanak 37.
Najcešci poslovi u narodnim knjižnicama normiraju se po satu, na osnovi dugogodišnjeg iskustva, ocitovanog rada u odredenom vremenskom razdoblju i provjeravanja rezultata rada na odredenim radnim mjestima, i to:
- inventarizacija grade (bez akcesijske pripreme) - 15 naslova
- samostalno katalogiziranje složenije grade - 2 naslova
- samostalno katalogiziranje jednostavnije grade - 5 naslova
- katalogiziranje uz korištenje centralizirane obrade - 10 naslova
- katalogiziranje sa skracenim opisom - 10 naslova
- klasifikacija prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (dalje: UDK) za složenija strucna i znanstvena djela - 2 naslova
- klasifikacija beletristike prema UDK i klasifikacija djecje literature prema UDK - 8 naslova
- klasifikacija uz korištenje centralizirane obrade prema UDK - 10 naslova
- indeksiranje predmetnicama - 2 naslova
- anotiranje knjiga - 3 knjige
- razvrstavanje kataložnih listica - 150 kom
- slaganje kataložnih listica abecednim redom - 100 kom
- slaganje kataložnih listica prema UDK - 90 kom
- ulaganje kataložnih listica - 80 kom
- vodenje dnevne evidencije periodicnog tiska - 20 jedinica
- tehnicka obrada knjiga s umetanjem u foliju - 15 jedinica
- ulaganje knjiga u police - 40 jedinica
- strojno prepisivanje kataložnih listica - 15 kom
- posudivanje i vracanje grade - 20 korisnika
- tehnicka obrada igracaka - 2 jedinice
Od preporucenih normi za najcešce poslove u narodnoj knjižnici u raznim se tipovima knjižnica i u konkretnim primjerima, ovisno o potrebnoj preciznosti što je iziskuje vrsta literature i opseg radnih pomagala, može odstupiti do 20% u oba smjera.
Preporucene norme najcešcih poslova mijenjat ce se ovisno o automatizaciji poslovanja.
Priprema za odvijanje grupnih oblika rada s mladim korisnicima, te priprema raznih animacijskih aktivnosti, ne mogu se vremenski odrediti.
Za jedan sat rada s djecom treba predvidjeti 2 sata pripreme.
PROSTOR I OPREMA NARODNE KNJIŽNICE
Prostori knjižnice
Clanak 38.
Narodne knjižnice trebaju biti smještene u dijelovima grada ili naselja koji su najgušce napuceni, a imaju dobre prometne veze s drugim dijelovima grada ili na-selja.
Vanjskim izgledom i uocljivim natpisom narodna knjižnica mora ukazivati na svoju namjenu.
Ukoliko je knjižnica u zgradi koja ima i druge namjene, potrebno je osigurati smještaj knjižnice u prizemlju zgrade, odvojiti prostorije od onih za druge namjene i osigurati zaseban ulaz.
Pri planiranju izgradnje novih zgrada za knjižnice treba predvidjeti i parkiralište, kao i pristup za hendikepirane osobe.
Programom izgradnje ili prilagodbe postojecih prostora za knjižnice, treba predvidjeti potrebe korisnika za sljedecih 20 godina, s tim da prostori moraju biti funkcionalni, pregledni i prilagodljivi, s minimumom zadanih pregrada.
Pri projektiranju knjižnica potrebno je, uz ostalo, planirati instalacijske kanale i fiksne elektricne instalacije za optimalan broj tehnickih pomagala, prikljucak za kucnu antenu, te vertikalnu i horizontalnu komunikaciju (malo teretno i osobno dizalo).
Prostore knjižnice potrebno je zaštititi od vlage, visokih temperatura, jakog svjetla. Posebno valja voditi racuna o zaštiti prostora i grade od krade, požara, po-plava i drugih elementarnih nepogoda.
Sve prostorije za korisnike i za rad osoblja moraju biti dobro osvijetljene ublaženim dnevnim svjetlom ili umjetnim osvjetljenjem od 100-500 luxa.
Podovi moraju biti prekriveni materijalom koji eliminira šumove, izolira od hladnoce, štiti od požara i otporan je na habanje. Tzv. hladne podove treba koristiti iskljucivo u prolaznim ili vanjskim dijelovima knjižnice.
Clanak 39.
Prostor za narodne knjižnice treba u nacelu planirati prema sljedecim mjerilima:
A) prema broju stanovnika
Broj stanovnika Minimalna površina na 1.000 stanovnika
do 10.000 45 m2
10.000-20.000 42 m2
20.000-35.000 39 m2
35.000-60.000 35 m2
60.000-100.000 31 m2
preko 100.000 28 m2
B) prema jedinicama knjižnicne grade
Površina knjižnice na svakih 1.000 jedinica grade
15 m za posudbeni odjel
10 m za studijski odjel
7 m za lako dostupna spremišta
5,5 m za zatvorena spremišta
C) prema broju sjedala u citaonicama
Broj sjedala u citaonicama:
1 sjedalo na svakih 1.000 stanovnika u opcinskim i gradskim knjižnicama od IV.-VII. tipa
1 sjedalo na svakih 2.000 stanovnika u opcinskim i gradskim knjižnicama od I.-III. tipa
Za svako sjedalo treba predvidjeti:
- u citaonici dnevnog i tjednog tiska, citaonici za djecu i mladež, te za upo-trebu multimedijske grade 3 m ;
- u studijskoj citaonici 2,4 m
- za svakog strucnog djelatnika u posudbenom odjelu 4m ;
- za svakog strucnog djelatnika u višenamjenskim prostorima 1,5 m , te
- u igraonici za predškolce najmanje 20 m .
Clanak 40.
Površine dvorana za izložbe i druge kulturne i obrazovne aktivnosti ne ubrajaju se u prosjecne površine koje se odreduju prema broju stanovnika.
Pri gradnji i poboljšanju prostornih uvjeta narodnih knjižnica potrebno je urediti i prostore za strucni rad, tehnicke poslove, garderobe, sanitarne cvorove za korisnike i osoblje te stoga, uz hodnike i stubište, treba pribrojiti još najmanje 20% površine.
Svaka narodna knjižnica mora imati prostor za posudbu i prostor za studijski rad korisnika te (ovisno o njenoj funkciji) i prostor za tehnicku i sadržajnu obradu knjižnicne grade.
Minimalni prostor knjižnicnog ogranka koji opslužuje 2.500 stanovnika mora iznositi najmanje 150 m i imati najmanje 8 stolica u citaonici.
Clanak 41.
Središnja opcinska ili gradska narodna knjižnica mora u pravilu imati prostore za sljedece sadržaje i namjene:
- ulaz i garderoba
- izložbeni prostor
- prostor za informativnu službu
- prostor za kataloge
- prostor za posudbu što ukljucuje: slobodni pristup korisnika, citaonicu dnevnog i tjednog tiska, prostor za studijski rad korisnika (prirucnici i periodika)
- odjel za odrasle
- odjel za djecu predškolskog uzrasta s igrotekom
- odjel za djecu i mladež što ukljucuje slobodan pristup sa citaonicom i slušaonicom
- prostor za posebne fondove (multimedia, fonoteka, artoteka, zavicajna zbirka)
- spremišni prostor
- prostor za rad strucnog, upravnog i administrativnog osoblja i prostor za tehnicku obradu knjiga
- dvoranu za predavanja, projekcije i sl.
- pomocne prostorije
O velicini knjižnice ovisi hoce li navedeni prostori biti odvojeni ili jedinstveni
Oprema narodne knjižnice
Clanak 42.
Opremu cine namještaj i tehnicka oprema knjižnice.
Oprema mora biti nova i funkcionalna, redovito servisirana i održavana da radi na optimalnoj razini.
Osnovni namještaj u knjižnici jesu: jednostrane i dvostrane police za knjige, te police za casopise za djecu i odrasle, kataložni ormarici, radni stolovi i stolice, kolica za knjige, ljestve, korita za slikovnice, ormari za igracke. Dio opreme cine i držaci i nosaci za knjige, natpisi za police i vizualnu komunikaciju u prostoru, izložbeni panoi i dr.
Namještaj treba biti funkcionalan, jednostavan za održavanje i privlacnih boja i oblika sa sljedecim karakteristikama:
- police za odjel za odrasle dužine 80-100 cm, širine 25 cm, maksimalne visine 185 cm, s mogucnošcu promjene unutarnjeg razmaka pojedinih polica. Za dvostruke se police širina udvostrucuje pregradom u sredini. U spremištima se može upotrebljavati jednostavniji namještaj, a police mogu biti i više od dva metra. U vecim spremištima preporucuju se pokretne police tzv. kompaktusi,
- police za odjel za djecu razlikuju se samo u visini koja je maksimalno 165 cm,
- police za casopise i novine takoder mogu biti namijenjene odraslima i dje-ci,
- kataložni ormarici za odrasle i djecu imaju kataložne kutije sljedecih unutrašnjih dimenzija: dužina 40-45 cm, dubina 10 cm i širina 13 cm, a svaka kutija mora imati šipku vodilicu, po mogucnosti mjedenu,
- broj kataložnih ormarica odnosno kataložnih kutija ovisi o velicini fonda, vrstama kataloga, uzimajuci u obzir rast knjižnicnog fonda za sljedecih 20 godina,
- radni stolovi i stolice za osoblje mogu biti standardni, a u citaonicama za odrasle i djecu prilagodeni korisnicima,
- pult za posudbu grade, specijalni ormari za audiovizualnu tehniku i multimedijsku gradu prilagodavaju se konkretnim prostorima i opremi.
Clanak 43.
Osnovnu tehnicku opremu knjižnice cine: telefon, telefaks, reprografska oprema (pisaci stroj, fotokopirni stroj), oprema za citanje nekonvencionalnih publikacija (citaci za mikrofiš, mikrofilm...), audio-vizualna oprema (Hi-Fi linija, TV prijemnik, foto-aparat, skener, videorekorder, kamera i videoekran, kino i di-japrojektori, grafoskop i slicno), racunalna oprema i oprema za brzi prijenos podataka, PC za edukaciju i igre, pisaci, modemi.
Sva radna mjesta knjižnicara moraju biti ujedno i racunalni cvorovi povezani u lokalnu mrežu knjižnice.
Clanak 44.
Za zadovoljavanje potreba korisnika, u narodnim knjižnicama treba osigurati minimalni broj mjesta za rad korisnika prema sljedecoj tablici:
Broj aktivnih korisnika knjižnice Broj mjesta za rad korisnika
do 500
500 - 2000
2000 - 5000
5000 - 8000
Više od 8000 1 3 5 8 1 na svakih 1000 korisnika
KORIŠTENJE
Clanak 45.
Korištenje knjižnice ureduje se pravilima o radu knjižnice što ih uz suglasnost maticne službe donosi upravno vijece, odnosno ravnatelj knjižnice.
Pravilima se osobito ureduju pitanja radnog vremena knjižnice, posudbe knjižnicne grade, korištenja grade u prostoru knjižnice, informacijske službe i meduknjižnicne posudbe, izdavanja biltena, bibliografija i drugih edicija, te postupka u slucaju oštecenja, uništenja ili gubitka posudene knjižnicne grade.
Clanak 46.
Pravo korištenja usluga narodne knjižnice imaju svi stalni i privremeni stanovnici podrucja pod istim uvjetima. Broj uclanjenih korisnika trebao bi biti najmanje 15% od ukupnog broja stanovnika.
Posebne se službe i grada moraju osigurati za one korisnike koji se iz bilo kojih razloga ne mogu služiti redovitim uslugama i gradom, kao što su osobe s tjele-snim oštecenjima, slijepe osobe, bolesnici u bolnicama, umirovljenici u domovima umirovljenika, zatvorenici i sl.
Clanak 47.
Narodna knjižnica i njeni ogranci moraju svoje radno vrijeme prilagoditi korisnicima koje opslužuju, te biti otvorene za javnost:
- gradska knjižnica najmanje 60 sati tjedno,
- opcinska knjižnica od 40 do 60 sati tjedno, ovisno o tipu knjižnice, te
- knjižnicni ogranak najmanje 30 sati tjedno.
Knjižnica mora biti otvorena za javnost radnim danom u vrijeme kada je najveci dio korisnika može posjetiti.
Ako knjižnica ne radi cjelodnevno, onda se radno vrijeme za javnost mora rasporediti u prijepodnevnim i u poslijepodnevnim satima.
Knjižnica mora obvezno biti otvorena subotom.
Ukoliko se knjižnica iz nekog razloga mora zatvoriti, o tome treba na vrijeme obavijestiti javnost.
Clanak 48.
Najveci dio fonda knjižnicne grade posuduje se korisnicima.
Knjižnicna grada može se koristiti i u citaonici.
Uvjeti i rokovi posudbe grade ureduju se pravilima o radu pojedinih knjižnica.
Grada kojom knjižnica ne raspolaže, osigurava se korisnicima putem meduknjižnicne suradnje sukladno dogovorima i uvjetima koji se ugovaraju medu knjižnicama.
Knjižnica treba posredovati u prikupljanju informacija i izvan knjižnicne mreže, ukljucujuci se u informacijske sustave.
Clanak 49.
Narodne knjižnice, pored obavljanja svojih osnovnih zadaca, trebaju omogucavati svojim korisnicima i:
- pristup bazama podataka knjižnice i mreže knjižnica (katalozi i dr.)
- pristup svim izvorima podataka dostupnim preko globalnih elektronskih mreža
Postupak posrednickog opsluživanja korisnika informacijama ureduje se pravilima iz clanka 45. ovih Standarda.
Clanak 50.
Narodne knjižnice cuvaju dnevni tisak u pravilu mjesec dana, a nakon toga ga selekcioniraju.
Knjižnice od I. - III. tipa trajno cuvaju jedan primjerak dnevnih novina po svom odabiru, te jedan primjerak županijskog, odnosno gradskog ili opcinskog lista.
Knjižnice od IV. - VII. tipa trajno cuvaju jedan primjerak opcinskog ili gradskog lista, a jedan primjerak dnevnih novina po svom odabiru godinu dana.
Clanak 51.
Narodna knjižnica, dužna je upoznavati javnost sa svojim radom redovitom promidžbom putem tiskanih i elektronickih medija (lokalni tisak, radio i TV postaje).
Promidžbene aktivnosti narodne knjižnice provode i pripremanjem tribina, promocijama knjiga, predavanjima, izložbama, koncertima, te promidžbenim pu-blikacijama kao što su katalozi, letci, vodici, kalendari i sl.
Clanak 52.
Narodna knjižnica je dužna statisticki pratiti posudbu knjižnicne grade i korištenje svojih usluga, tražiti povrat informacija od korisnika, redovito provodi-
ti istraživanja potreba stanovnika podrucja na kojemu djeluje, kao i razinu kvalitete svojih usluga.
STANDARDI ZA POKRETNE KNJIŽNICE - BIBLIOBUSE
Clanak 53.
Ovim Standardima utvrduju se oblici rada i uredenja bibliobusa kao vrste pokretne knjižnice za privremeno ili stalno opsluživanje korisnika u malim, razasutim naseljima ili u pravnim osobama gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjižnice.
Clanak 54.
Bibliobus je pokretna knjižnica koja ima osoblje i opremu što omogucuje pružanje knjižnicke usluge na razini odgovarajuceg knjižnicnog stacionara, prema clanku 14. Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, a smještena je u vozilu - kombi, autobus, tegljac s prikolicom i sl., te svojom pokretljivošcu omo-gucuje da se istim fondom i osobljem služi više medusobno udaljenih podrucja u istom danu.
Clanak 55.
Bibliobus je ustrojbena jedinica narodne knjižnice i sastavni je dio knjižnicne mreže grada ili opcine.
Bibliobus opskrbljuje knjigama, casopisima i drugim izvorima informacija i najmanje zajednice (gradske cetvrti, prigradska i seoska naselja) gdje nema uvjeta za druge oblike djelovanja narodne knjižnice i time znatno pridonosi informiranju i naobrazbi stanovništva.
Clanak 56.
S obzirom na prednosti i ogranicenja bibliobusa, njegovo mjesto u knjižnicnoj mreži nekog podrucja utvrduje se kako slijedi:
A. U gradovima s više od 15.000 stanovnika bibliobus može biti racionalna zamjena za stacioniranu knjižnicu i to:
- u gradskim i prigradskim podrucjima koja imaju do 10.000 stanovnika,
- u ustanovama - školama, dackim, studentskim ili umirovljenickim domovima, bolnicama, zatvorima i u drugim zatvorenim sredinama gdje su okupljene odredene grupacije stanovništva,
- u novim naseljima koja još nemaju stacioniranu knjižnicu, kao privremena zamjena za stacioniranu knjižnicu s proširenom zadacom ispitivanja uvjeta za osnivanje stacionirane knjižnice.
U gradskim podrucjima koja imaju 10.000 i više stanovnika bibliobus ima prednost samo ako postojeca narodna knjižnica nema uvjete za obavljanje knjižnicne djelatnosti prema Standardima za narodne knjižnice ili je nesvrsishod-na jer u odnosu na postojeci, odnosno planirani knjižnicni fond, osoblje i prostor ostvaruje premalu godišnju posudbu, te u podrucjima sa slabom i neravnomjer-nom naseljenošcu ili s nepovoljnom dobnom, odnosno obrazovnom strukturom stanovništva.
B. U gradovima i opcinama do 15.000 stanovnika bibliobus može imati pred-nost pred izgradnjom stacioniranih ogranaka gradske ili opcinske narodne knjižnice.
C. U manjim gradovima ili opcinama s manje od 5.000 stanovnika bibliobus može zamijeniti stacionirani ogranak narodne knjižnice samo ako ogranci ne mogu biti dostupni svim stanovnicima toga podrucja.
D. U naseljima do 1.000 stanovnika, odnosno u razasutim podrucjima sa manje od 2.000 stanovnika, bibliobus u pravilu ima prednost pred stacioniranom knjižnicom.
Clanak 57.
Narodna knjižnica, u skladu s potrebama i mogucnostima razvoja knjižnicne mreže svoga podrucja, utvrduje potrebu uvodenja bibliobusa, njegove zadace, prostor na kojemu djeluje, broj stajališta, knjižnicni fond i sustav posudbe.
Korisnici bibliobusa ujedno su i clanovi središnje narodne knjižnice.
Bibliobusna služba mora imati organizirani sustav rezervacije knjiga.
Osim posudbe, u okviru rada bibliobusa mogu se organizirati i predavanja, književni susreti, izložbe, lutkarske priredbe, pricanje prica i sl.
Clanak 58.
Sredstva za nabavu, uredenje i rad bibliobusa osigurava osnivac narodne knjižnice u sastavu koje bibliobus djeluje, a mogu se osiguravati i kao sredstva za posebne programe od opcina, gradova, županija, odnosno Grada Zagreba i Mini-starstva kulture, sukladno Zakonu o knjižnicama.
Konstrukcija i unutarnje uredenje bibliobusa
Clanak 59.
Da bi bibliobus mogao obavljati funkciju pokretne narodne knjižnice, treba biti posebno projektiran i konstruiran, opremljen odgovarajucim namještajem, po-licama sa slobodnim pristupom cjelokupnom putujucem fondu, kataložnim orma-ricima dostupnim korisnicima, radnim mjestima za razduživanje i zaduživanje knjiga, koritom za slikovnice, okvirom za casopise, te garderobnim ormarom i umivaonikom s tekucom vodom za osoblje.
Posebno je važno dobro osvjetljenje bibliobusa, mogucnost prozracivanja i zagrijavanja te funkcionalna prohodnost od ulaza s mjestom za razduživanje, do izlaza s mjestom za zaduživanje.
Clanak 60.
Ovisno o zadacama bibliobusa, terenu koji obilazi, klimatskim uvjetima, te cestovnoj mreži modeli bibliobusa su sljedeci:
TIP I
dužina oko 12 m
širina 2,5 m
visina 3,30-3,60 m
unutarnja visina 2,20-2,30 m
nosivost 4,5-5,5 t
snaga motora 180-250 kw
kapacitet oko 5 000 sv
brzina 100 km/h
TIP II
dužina do 9 m
širina 2,5 m
visina 2,80-3,30 m
unutarnja visina 2,30 m
nosivost oko 3 t
snaga motora oko 150 kw
kapacitet do 4 000 sv
brzina 100 km/h
TIP III
dužina oko 5 m
širina 2 m
visina 2,50 m
unutarnja visina 2,30 m
nosivost 1,5 t
snaga motora oko 100 kw
kapacitet do 2 000 sv
brzina 100 km/h
Clanak 61.
Temeljne znacajke vozila bibliobusa trebaju biti:
- motor, po mogucnosti na diesel gorivo zbog manjih troškova,
- kostur od pravokutnih celicnih cijevi debljine stijenke 2-3 mm, zašticen od korozije kao i šasija,
- oplata, tj. bocne strane i krov od celicnog lima debljine 1 mm, moguca je kombinacija s poliesterom, sve toplinski izolirano,
- stepenice, po mogucnosti 3-4, visine do 28 cm, izradene najcešce od alumi-nijskog profiliranog lima, osigurane protiv klizanja, sa rukohvatima sa strane,
- vrata u prostoru za vozaca i osoblje, te jedna ili dvoja vrata s desne strane s automatskim otvaranjem na nekoliko mjesta (kod vozaca, uz vrata, kod pulta) za ulaz i izlaz korisnika,
- prozori na vjetrobranu od laminiranog sigurnosnog stakla sa sjenilom, duž krova izdignuti prozori sa zasjencanim staklom,
- pod od podolita (3 mm) koji se ne kliže i lako se održava, a postavlja se na drvenu podlogu,
- vanjski izgled bibliobusa mora biti privlacan i prepoznatljiv, po mogucnosti s logotipom, a mogu se postaviti i svjetleci natpisi i izlog sa strane,
- grijanje može biti vodeno ili zracno; ako se ugraduju radijatori, na pred-njem dijelu kod vozaca potreban je dodatni vodni grijac (WEBASTO) radi bržeg zagrijavanja vozila. Kod vozila TIP I. kao i onih koja rade cijeli dan, preporucuje se klima uredaj koji ljeti hladi, a zimi grije,
- ventilacijski sustav - ako nema klima uredaja za ventilaciju služe krovni prozori koji se otvaraju, te vrata,
- elektricne instalacije spajaju se na glavnu plocu koja je kod vozaca, a svi prekidaci se oznacavaju,
- osvjetljenje - fluorescentne cijevi postavljaju se duž obje strane polica, a manje svjetiljke iznad pultova i kod vrata, pogon preko agregata na benzin ili diesel gorivo, akumulatora ili prikljucka na elektricnu mrežu ako uredenje stajališta to omogucuje,
- elektricni brisaci s vanjske strane s ugradenim peracima stakla,
- 2 bocna ogledala (retrovizora) s ugradenim grijacima protiv zamagljivanja,
- spremišta za rezervne dijelove, alat i sl. mogu biti s obje bocne strane vozila.
Bibliobus mora imati aparat za gašenje požara i kutiju za prvu pomoc.
Unutarnje uredenje vozila
Clanak 62.
A) Police
Police mogu biti drvene ili metalne, smještene duž bocnih strana vozila, konstruirane i pricvršcene uz pod i konstrukciju da se zbog vibracije ili nesrece ne raz-dvoje i tako ozlijede posadu.
Dimenzije polica:
- dužina 80 - 100 cm
- dubina 22 cm
- visina (unutarnji razmak) 26 cm
- nagib 5-10%
Donja polica treba biti visine 30 cm za smještaj knjiga velikog formata.
B) Držaci mogu biti izvedeni kao:
- držaci na šini - na policu se ugraduje vodilica za držac, a zatvaraju se na odredenom mjestu pomocu rucice
- viseci držaci u obliku slova »V« - užlijebljeni su u šine na gornjoj polici.
C) Pano za casopise može biti izraden od drveta, metala ili pleksiglasa. Panoi se ucvršcuju na rubnike polica. Kapacitet panoa ovisi o velicini vozila (do 20 casopisa.)
D) Kutija za slikovnice
E) Pultovi za vracanje i izdavanje knjiga obicno su smješteni na kucištu kotaca. Ovisno o velicini i konstrukciji, vozilo može imati samo jedan pult kod vozaca ili dva, jedan kod vozaca za vracanje knjiga, a drugi za posudbu u stražnjem ili središnjem dijelu vozila. Pultovi trebaju imati ladice za pisaci pribor i blagajnu, te mjesto i prikljucak za racunalo.
F) Za sjedaca mjesta mogu se iskoristiti ostala kucišta.
G) Garderobni ormar za odlaganje osobnih stvari najcešce je smješten u zadnjoj stijenki vozila.
H) Umivaonik s tekucom vodom iz posebnog spremnika. Bibliobus po mogucnosti treba imati i dodatnu opremu:
- prenosivo racunalo,
- mobitel ili sl. za vezu izmedu vozila i središnje knjižnice, odnosno spremišta i garaže,
- oglasni pano,
- police ili korita za djecje igracke i drugu gradu,
- dodatne hidraulicne ili mehanicke stepenice ili rampu za invalide,
- radio s kasetofonom,
- kemijski WC.
Garaže, spremište za knjige i radne prostorije
Clanak 63.
Bibliobus mora raspolagati spremištem za knjige i radnim prostorom za osoblje. Ti prostori, kao i garaža, trebaju biti vezani uz središnju narodnu knjižnicu ili veci ogranak, ili izgradeni kao posebna jedinica.
Garaža bi trebala biti u istoj razini sa spremištem za knjige, s prostranim prilazom i dobro osvijetljena. Poželjno je da je spremište za knjige na istoj razini. Ako je spremište na katu potrebno je dizalo.
Velicina garaže odreduje se prema velicini vozila (50 - 80 m2) tj. treba dodati 3 m na dužinu, 1 m na visinu i 2 m na širinu vozila.
Garažna vrata trebaju biti dovoljno prostrana, pa uz širinu vozila treba dodati još 1 m sa svake strane i 0,5 m u visinu.
Posebnu pozornost treba obratiti na dobru ventilaciju garaže (prozori, ventilacijske cijevi, klima uredaji), osvjetljenje svih prostora prirodnom i fluorescentnom rasvjetom, te grijanje - radne prostorije oko 20oC, spremište oko 16oC i garaža oko 10oC.
Clanak 64.
Dodatna oprema i pribor u garaži su:
- jama za podmazivanje vozila,
- odvod za vodu radi pranja vozila,
- aparat za gašenje požara,
- uredaj za punjenje akumulatora,
- umivaonik i WC.
Clanak 65.
Velicina spremišta za knjige odreduje se prema velicini podrucja koje bibliobus obuhvaca, a minimum je 28 m2 po bibliobusu.
U spremištu je potrebno osigurati dovoljno dnevnog svjetla, a zbog cestih izmjena fonda više prostora nego u obicnom spremištu. Takoder je potrebno osigurati i kolica za prijevoz knjiga.
Police u spremištu trebaju biti tri puta veceg kapaciteta od kapaciteta bibliobusa.
Clanak 66.
Radni prostor treba biti opremljen radnim stolovima, stolicama, policama, or-marima za smještaj pribora za popravak knjiga, kataložnim ormarima i dr. te racunalima i pisacim strojevima.
Minimalna površina radnog prostora treba iznositi 16 m2 plus 8 m2 za svakog diplomiranog knjižnicara.
Uz radni prostor treba osigurati toalet i cajnu kuhinju.
Fond knjižnicne grade
Clanak 67.
Knjižnicni fond bibliobusa sastoji se od centralnog i pokretnog fonda. Minimalna kolicina centralnog fonda je 10.000 svezaka, a maksimalna 20.000 svezaka za svaki bibliobus.
Ukupni fond knjiga pokretne knjižnice treba biti tri puta veci od kapaciteta bibliobusa.
Godišnje se, zbog veceg obrtaja fonda i smještaja u vozilu gdje se knjige više oštecuju, obnavlja najmanje 15% knjižnicnog fonda što ukljucuje zamjenu dotra-jalih knjiga i popunu nakladnickim novitetima.
Knjižni fond bibliobusa treba sadržavati 50% svezaka beletristike, 30% lite-rature za djecu i 20% popularno-znanstvene i znanstvene literature, a može se i prilagoditi i strukturi korisnika.
Osim knjiga bibliobus u svom fondu ima i periodiku, te po potrebi i mogucnostima, i drugu vrstu knjižnicne grade. Audiovizualnu gradu nije preporucljivo držati u vozilu zbog temperaturnih razlika.
O odabiru fonda posebno se mora voditi racuna kod posjeta specificnim staja-lištima kao što su seoske sredine, umirovljenicki ili dacki domovi i sl.
Fond bibliobusa mora biti aktualan i mora se svakodnevno popunjavati. Broj knjiga koje se mogu posuditi odreduje se prema broju korisnika i ukupnom stanju fonda, a u skladu s pravilima o radu knjižnice iz cl. 45. Standarda za narodne knjižnice.
Za reviziju fonda pokretne knjižnice primjenjuju se pravila koja vrijede za stacioniranu knjižnicu odgovarajuce velicine.
Informativna pomagala
Clanak 68.
Svako vozilo mora imati potpune kataloge središnjeg bibliobusnog fonda (abecedni i naslovni katalog), dok se u spremištu nalaze maticni i strucni katalog.
Katalozi mogu biti i na elektronickim medijima.
U bibliobusu treba biti odabrani fond najvažnije prirucne literature. Kao informativna pomagala služe popisi prinova središnje narodne knjižnice, u sastavu koje bibliobus djeluje, te razni selektivni, tematski i preporuceni popisi literature, knjižarski katalozi i sl.
Osoblje
Clanak 69.
Strucno osoblje bibliobusa mora ispunjavati iste uvjete za strucna knjižnicarska zvanja kao i drugo strucno osoblje u narodnim knjižnicama.
Pri odabiru osoblja za bibliobus, pored strucnosti, treba voditi racuna i o zdravstvenom stanju osoba, zbog posebnih uvjeta rada.
Broj strucnih i drugih djelatnika bibliobusa ovisi o broju korisnika, brojnosti knjižnicnog fonda, broju posudenih knjiga, turnusu, vremenu zadržavanja na sta-jalištima, tipu bibliobusa i postojanju centralizirane obrade knjiga izvan bibliobusne službe.
Clanak 70.
Broj strucnih i drugih djelatnika bibliobusa, ovisno o broju korisnika i broju posudenih knjiga, odreduje se:
- za posudbu 30.000 svezaka godišnje (uz CO) za TIP I. i TIP II. bibliobusa jedan diplomirani knjižnicar, jedan pomocni knjižnicar i jedan vozac-manipulant, a za bibliobus TIP III. jedan diplomirani knjižnicar i jedan vozac -pomocni knjižnicar ili manipulant,
- za posudbu 80.000 svezaka godišnje i više, potrebno je uvesti drugu smjenu bibliobusa s istom strukturom zaposlenih.
Clanak 71.
Satnicu osoblja bibliobusa treba planirati tako da se predvidi jedan dan za interni rad, tj. za obavljanje strucnih knjižnicarskih poslova, za servisiranje i uredenje vozila i sl., i jedan do dva sata svakodnevno prije polaska na teren za pripremne poslove kao što je popuna fonda i sl.
Stajališta
Clanak 72.
Broj stajališta bibliobusa, vrijeme posjeta jednom stajalištu, broj sati rada s korisnicima tjedno, te zadržavanje na stajalištima moraju se razraditi vodeci racuna o ekonomicnosti dnevne rute.
Broj stajališta ovisi o vremenu (turnusu) posjeta istom stajalištu, kapacitetu bibliobusa, te gustoci naseljenosti, odnosno velicini ustanove ili druge pravne osobe u koju bibliobus dolazi.
Donju granicu opravdanosti cini 8, a gornju 20 stajališta u dvotjednom ciklusu.
Turnus posjeta istom stajalištu može biti tjedni, dvotjedni ili mjesecni. Bibliobus mora posjecivati odredeno stajalište uvijek istoga dana u tjednu, u isto vrijeme.
Vrijeme zadržavanja bibliobusa na pojedinom stajalištu ovisi o velicini naselja i gustoci naseljenosti, ali ne može biti krace od 30 minuta, ni duže od 5 sati.
Ako se na pojedinom stajalištu posuduje 100 knjiga po satu, treba produžiti vrijeme zadržavanja na tom stajalištu, ili povecati broj stajališta na tom podrucju.
S korisnicima treba raditi najmanje 15, a najviše 30 sati tjedno.
Clanak 73.
Udaljenost izmedu dva stajališta, odnosno stacionirane knjižnice i bibliobusnog stajališta treba biti 1,5 do 2 km, tj. najviše 20 minuta hoda.
Pri izboru stajališta u naseljima obavezno se treba konzultirati s tijelima lokalne samouprave i voditi racuna da ona budu u blizini škola, tržnica, trgovackih centara i slicnih mjesta, a pri posjeti ustanovama i drugim pravnim osobama vrijeme posudbe knjiga mora se podudarati s vremenom odmora i izmjenom smjena.
Ako bibliobus ne može doci na stajališta zbog vremenskih nepogoda, kvarova i sl., potrebno je o tome na vrijeme obavijestiti korisnike, ako je to moguce, a u slucaju vecega zastoja u radu, korisnike treba obavijestiti putem sredstava javnog priopcavanja.
Promidžbena djelatnost
Clanak 74.
Središnja narodna knjižnica upoznaje stanovnike s djelatnošcu bibliobusa putem sredstava javnog priopcavanja, izravnim obavješcivanjem buducih korisnika bibliobusa putem letaka, plakata, informativnih tekstova, organiziranim posjetama ucenika s kracim predavanjima o ulozi knjižnice i bibliobusa, te putem internih informativnih biltena i glasila, oglasnih ploca, razglasa i sl. u ustanovama i drugim pravnim osobama.
Bibliobusna služba treba stalno suradivati s jednicama lokalne samouprave, odgojno-obrazovnim ustanovama i s drugim pravnim osobama na podrucju svoga djelovanja, u cilju pridobijanja novih clanova i kulturne animacije.
ZAVRŠNE ODREDBE
Clanak 75.
Stupanjem na snagu ovih Standarda prestaju važiti:
- Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj objavljeni u Vjesni-ku bibliotekara Hrvatske, broj 33 (1990), 1/4. i
- Standardi za pokretne knjižnice - bibliobuse u Republici Hrvatskoj objav-ljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i kulture Republike Hrvatske, broj 3 -4(1991.)
Clanak 76.
Ovi Standardi objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu osam dana nakon objave.
Ministar kulture Zagreb, 28. svibnja 1999. mr. sc. Božo Biškupic, v. r.