Potreba za potpunom, sveobuhvatnom hrvatskom retrospektivnom bibliografijom knjiga osjecala se još od Kukuljevićevih dana. Nakon mnogih pokušaja napokon se cetrdesetih godina 20. stoljeca prišlo njezinoj izradbi. Prvi urednik bio je krace vrijeme tadanji direktor Sveucilišne knjižnice Mate Tentor, s kojim su u uredništvu suradivali Matko Rojnic, Eva Verbna i Branka Hergešic. Medutim, stvarni spiritus movens ove bibliografije bio je Matko Rojnic, kasniji dugogodišnji direktor Nacionalne i sveucilišne biblioteke u Zagrebu, cije ce ime ostati neizbrisivo vezano uz rad na Hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji knjiga. Složene urednicke poslove obavljao je od samog pocetka rada, najprije kao zamjenik urednika, a ubrzo kao njezin glavni urednik sve do odlaska u mirovinu god. 1976. Njegovom zaslugom Bibliografija je zasnovana po uzoru na ponajbolje slicne inozemne nacionalne bibliografije, kao što je i prilagodena našim potrebama. Naravno, tijekom vremena došlo je u nacinu popisivanja do mnogih promjena i modifikacija, ali osnovna Rojni-ceva zamisao ostala je nedirnuta.
Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga bila je zamišljena da, kao prva i jedina naša bibliografija, obuhvati sve odgovarajuce knjige po nacionalnom, jezicnom i teritorijalnom principu od pocetaka hrvatske pismenosti do zakljucno 1940. godine.
U toku dugogodišnjeg rada na Hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji obraden je golem broj knjiga objavljenih od 1835, do 1940. godine, tako da se danas može govoriti o gradi koja sadrži preko 140.000 glavnih i sporednih bibliografskih jedinica, odnosno predmetnih oznaka. Ovdje su obuhvacene monografske publikacije, odnosno knjige, separati, preštampana djela, kao i sve publikacije koje su tiskane ili umnožene nekim drugim grafickim nacinom (strojopis autografiran, rukopis autografiran).
Na temelju istraživanja najveci dio obradenih knjiga popisan je u Nacionalnoj i sveucilišnoj biblioteci u Zagrebu, te u slijedecim zagrebackim knjižnicama: Knjižnici Arhiva Hrvatske, Knjižnici Arhiva grada Zagreba, Knjižnici franjevackih bogoslova, Gradskoj knjižnici, Knjižnici Hrvatskog školskog muzeja, Knjižnici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjižnici Pedagoško-književnog zbora, Biblioteci Pravnog fakulteta, Radnickoj biblioteci, Knjižnici Sabora SR Hrvatske, Knjižnici Statistickog zavoda, Knjižnici Trgovacke komore i Knjižnici zagrebacke nadbiskupije Metropolitane. Pored toga pojedine su knjige popisane u raznim javnim i privatnim knjižnicama, odnosno zbirkama (Knjižnica Ženske gradanske škole sestara Dragocjene krvi u Banjoj Luci, Knjižnica Oblasnog muzeja u Bjelovaru, Naucna biblioteka u Dubrovniku, Knjižnica Gimnazije u ?akovu, Knjižnica Muzeja u Koprivnici, Knjižnica Poljoprivrednog tehnikuma Ivo Lola Ribar u Križevcima, Naucna biblioteka u Puli, Knjižnica II gimnazije na Rijeci, Knjižnica Muzeja u Samoboru, Knjižnica Gradskog muzeja u Slavonskoj Požegi, Knjižnica Sestara milosrdnica u Slavonskoj Požegi, Naucna biblioteka u Splitu, Gradska biblioteka u Splitu, Knjižnica Arheološkog muzeja u Splitu, Knjižnica Arhiva grada Varaždina, Naucna biblioteka u Zadru, Centralna poljoprivredna knjižnica u Zagrebu, Knjižnica Vatrogasne zajednice u Zagrebu, Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Knjižnica Sestara milosrdnica u Zagrebu, Knjižnica Družbe Isusove u Zagrebu, te privatnim zbirkama Lavoslava J Šika, Stjepana Bakšica, dr Alberta Botterija, Dinka Chudobe, Franje Bošnja-kovica, Silvija Kadrnke, Mihovila Kombola, obitelji Kumicic, Zdenke Marko-vic, Miroslava Vanina, sve iz Zagreba, i dr.).
Golema bibliografska grada, na obradbi koje je od 1940. do danas radilo preko trideset bibliografa (cesto u vrlo teškim uvjetima), ležala je neiskorištena i javnosti gotovo potpuno nepoznata. Odsjek za retrospektivnu bibliografiju Nacionalne i sveucilišne biblioteke u Zagrebu poduzeo je sve da tu gradu predstavi javnosti. Bibliografija nece, doduše, dati posve cjelovit pregled knjiga iz navedenog vremenskog razdoblja, ali ce pružiti obilje podataka i informacija o kulturnom, politickom i znanstvenom životu Hrvatske i Hrvata u drugim sredinama kroz razdoblje od preko stotinu godina. Stoga ce služiti nesumnjivo kao dragocjen izvor informacija za gotovo sva podrucja ljudskog znanja i umjetnosti.
U tu je svrhu 10. prosinca 1980. godine u Zagrebu održano, u okviru Dana Nacionalne i sveucilišne biblioteke, savjetovanje o objavljivanju Bibliografije. Uz prisustvo istaknutih bibliografskih i drugih znanstvenih strucnjaka, te predstavnika Republicke samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad, dogovoreno je i odluceno da se pocne s objavljivanjem Bibliografije pod naslovom Grada za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga. Po iscrpnosti bibliografskog opisa Grada bi, doduše, zaslužila zasigurno naziv Bibliografija, ali zbog toga što ona obuhvaca otprilike 70% zamišljene Hrvatske retro-spektivne bibliografije knjiga, naziv Grada je ipak adekvatniji.
Na tom savjetovanju prisutnima je, uz tek izašli ogledni primjerak buduce publikacije, predstavljen i Nacrt pravila Hrvatske retrospektivne bibliografije knjiga* Tada je izabran i Uredivacki odbor (Vjera Bendiš, dr Josip Bratulic, dr Žarko Dadic, Branko Hanž, šime Juric, akademik dr Andre Mohorovicic, dr Anica Nazor, Petar Rogulja, dr Aleksandar Stipcevic i Branko Tomecak). S obzirom na to da se do sada gotovo iskljucivo radilo na obradbi knjiga koje su objavljene poslije 1835., iako je obraden i odreden broj knjiga iz prethodnog razdoblja, zakljuceno je da Grada obuhvati samo publikacije izašle u vremenu od 1835. do 1940. god. Bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih do 1835. objavit ce se naknadno.
Što se tice nacina izdavanja odluceno je da se Grada objavi abecednim 1 redoslijedom u dvadesetak knjiga (svezaka). Svaka ce knjiga imati 300 do 350 stranica, odnosno oko 2500 glavnih bibliografskih jedinica u abecednom nizu, kao i posebna kazala s odgovarajucim sporednim bibliografskim jedinicama i predmetnim oznakama. Naravno, sve ce to omoguciti brzo i lako snalaženje u bibliografiji. Varijanta da se u glavnom abecednom nizu donesu i sporedne bibliografske jedinice morala je otpasti zbog toga što se ni jedan svezak ne bi mogao urediti bez prethodnog pregleda cjelokupne grade. A grada u sadašnjem obujmu nikako nije konacna, te se tijekom objavljivanja pojedinih knjiga (svezaka) predvidaju i postupna upotpunjavanja.
U posljednjim svescima (knjigama) Grade naci ce se pregled numeriranih i nenumeriranih nizova publikacija, kumulativna kazala, razne dopune i dodaci. Završna knjiga sadržavat ce u jednom abecednom nizu i cjelovito predmetno kazalo iz svih svezaka. Tako ce se npr. svi napisi o nekoj osobi naci zajedno u jednom jedinstvenom nizu.
Predvideno je da se cjelokupna Grada objavi kontinuirano u roku od cetiri do pet godina.
Uostalom, ogledni primjerak, koji je Odsjek priredio 1980. godine, pružio je ipak približnu sliku o tome kako ce Grada za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga izgledati. Kao što je vec receno, Grada za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga radena je po nacionalnom, jezicnom i teritorijalnom principu, obuhvacajuci odgovarajuce monografske publikacije od 1835. do zakljucno 1940. Nacelno su u ovu bibliografiju uvrštavane knjige prema ovim osnovnim kriterijim:
Postoje, naravno, autori, odnosno publikacije, koje nije bilo moguce uvrstiti iskljucivo na osnovi navedenih kriterija. To su:
Smatrali smo da je bolje u navedenim slucajevima te publikacije uvrstiti u Gradu, nego da izostavljanjem budu možda izgubljene za nacionalne bibliografije. Bit ce stoga nekih preklapanja Grade s ostalim nacionalnim bibliografijama, što je uostalom neizbježno u ovoj vrsti posla.
Napominjemo da smo u vecini dvojbenih slucajeva uz podatke iz literature i osobne kontakte, uzimali u obzir i Abecedarij Leksikografskog zavoda, Hrvatsku enciklopediju, Hrvatsku bibliografiju, Narodnu enciklopediju srpsko-hrvatsko-slovenacku Stanoja Stanojevica, Znamenite i zaslužne Hrvate i dr.
S obzirom na to da se rad vremenski vrlo otegao, i da se nacin popisivanja mijenjao tijekom vremena, došlo je do mnogih promjena u postupku obradbe knjiga. Zato je bilo potrebno da se i pismeno utvrde kriteriji pri popisivanju. Na temelju dugogodišnjeg rada na popisivanju današnji glavni urednik izradio je Nacrt pravila Hrvatske retrospektivne bibliografije knjiga, koji je prihvacen na spomenutom savjetovanju 10. prosinca 1980. god. Prvi je svezak Grade ureden prema tom Nacrtu pravila.
Korisnike Građe upozoravamo na slijedece:
a. postoji samo autorska odrednica, i to individualna (bez obzira je li djelo rad jednog ili nekoliko autora); kolektivnog autorstva nema, vec se takva djela tretiraju kao anonimnih nema, dakle, korporativne odrednice,
b. kod stvarnih naslova odrednica nije prva rijec (kao kod mehanicke metode), nego glavna imenica — substantivum regens, osim kad se radi o recenici (u tom slucaju odrednicu cini prva rijec).
Bibliografski opis glavne bibliografske jedinice sastoji se od ovih dijelova:
U prvom dijelu glavnog opisa podaci se prenose doslovno s naslovne ili druge odgovarajuce stranice, tekst se u punom smislu rijeci preslikava, ispisuje se sve što se nalazi na naslovnoj stranici po redu do impresuma (naznacuju se i podaci o posebnom otisku, nizu publikacije i slicno, ako su tu navedenij).
Impresum u ovoj bibliografiji ukljucuje mjesto naklade (izdanja), nakladnika, tiskaru i mjesto tiskanja (ako ono nije ujedno i mjesto izdanja) i konacno godinu izdanja. Zatim slijede podaci o izvoru naslova, ako djelo nije popisano po naslovnoj stranici, npr.: [Omotni nasl.], [Nasl. nad tekstom.], [Nasl. na hrptu.], [Nasl. u normi.]. Poseban je slucaj kad naslova nema nigdje i kada ga je potrebno pronaci na temelju sadržaja knjige. Nakon toga dolazi oznaka za velicinu knjige, podaci o paginaciji i ilustracijama, oznaka za pismo, kad to nije latinica ([Got.]) i oznaka ako je tekst autografiran.
U sporednom opisu navode se svi važniji podaci koji se ne nalaze na naslovnoj stranici ili naslovu po kome se knjiga popisuje, vec na nekom drugom mjestu u knjizi. Njima prethodi naznaka izvora tih podataka, kao npr.: [Omotni nasl.:], [Skupna nasl. str.:], [Spor. nasl. str.:], [Nasl. 1. dijela:], [Potpisano:] i dr.
Ako je naslov knjige previše opcenit, piše se sadržaj. To vrijedi posebice za zbornike, zbirke pripovijedaka i si. Kod publikacija, kao što su npr. kalendari i godišnjaci koji sadrže više priloga (od kojih su neki nevažni), ne ispisuje se citav sadržaj, vec se — s naznakom: Iz sadržaja — popisuju samo važniji prilozi.
Svi kulturno-historijski podaci o knjizi, bez obzira jesu li pronadeni u samoj knjizi ili izvan nje, navode se posebno u bilješci onim redom kako se nalaze u knjizi ili kako to zahtijeva njihov znacaj.
Kazalo sporednih bibliografskih jedinica ukljucuje: suautore, urednike, pisce predgovora, pogovora, promijenjene oblike imena pisaca, pseudonime, inicijale, promjene stvarnih naslova, osobe kojima su prigodnice posvecene i analiticke bibliografske jedinice (sadržajno samostalni radovi uklopljeni u druge bibliografske jedinice).
Predmetne oznake obrazuju Predmetno kazalo (za osobe, narode i zemljopisne pojmove).
Poseban svezak bit ce posvecen nizovima publikacija: numeriranim i nenumeriranim.
Grada za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga jest, dakle, edicija koja je iscrpno i pouzdano vrelo podataka o najvecem broju knjiga koje ovo razdoblje obuhvaca.
Gdje god je bilo moguće razriješeni su pseudonimi i inicijali; kod mnogih anonima otkriveni su pisci, dodani prevodioci i suradnici. Kod prijevoda nastojalo se dati i originalni naslov djela. Cesto je bilo potrebno ispraviti netocne podatke na knjizi, pogreške u imenima, u stranim rijecima, utvrditi i pronaci podatke o impresumu (mjesto izdanja, izdavaca, tiskaru i godinu izdanja). Svugdje gdje se ukazalo potrebnim, dodale su se bilješke o predgovoru, pogovoru, bibliografiji, kao i kriticke bilješke o knjigama, bilo na temelju samih knjiga, bilo na temelju iscrpne literature.
Iako je bilo predvideno da bibliografske jedinice izadu na onim pismima na kojima su knjige tiskane, zbog tehnickih razloga citav tekst Bibliografije tiskan je na latinici. Ako je knjiga tiskana drugim pismom na kraju glavnog opisa njezine jedinice navedeno je pismo (npr.: [Cir.], [Got.], [Arapsko pismo.] i dr.).
No, velika je vrijednost Grade za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga u tome što je to primarna bibliografija, tj. bibliografija radena iskljucivo na temelju videne knjige — de visu, a ne prema nekom drugom izvoru. Iz tih razloga u Gradu nisu unesene one knjige do kojih se nije došlo pri popisivanju, a nalaze se u nekim našim znacajnijim bibliografijama (Maštrovic, Jadertina Croatica, Blažekovic, Fluminensia, ili tek izašla Malbaša, Osjecka bibliografija).
Na kraju smatramo da je u povodu objavljivanja prvog sveska Grade za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga potrebno sjetiti se i imena svih dosadašnjih suradnika Hrvatske retrospektivne bibliografije. To su: Josip Ba-dalic, Vjera Bendiš, Mirko Breyer, Dana cuckovic, Ljerka Depolo, ?urda Frank, Šonja Gazarovic, Branka Hergešic, Alma Hosu, Milutin Ivanušic, Cvjetko Job, Ivanka Jovanovic, Šime Juric, Danica Ladan, Rudolfo Franjin Magjer, Petar Mamic, Zlata Maticec, Jelka Mišic, Ivancica Novak, Andelko Novakovic, Marko Oreškovic, Zora Pasaric Šuflaj, Andelka Pernar, Marija Petricec, Petar Rogulja, Matko Rojnic, Josip Stipanov, Gojko Sušac, Mate Tentor, Branko Tomecak, Eva Verona i Janko Živkovic.
Unatoč svim poteškočama, neprilikama i otežanim uvjetima rada, prvi svezak Građe ugledao je napokon svjetlo dana. Nadamo se da će ga ubrzo slijediti i ostali svesci.