Stručna obradba knjižnične građe

IV. STRUČNA OBRADBA KNJIŽNIČNE GRAĐE

Stručna obradba knjižnične građe obuhvaća formalnu obradbu ili katalogizaciju i stvarnu obradbu tijekom koje se građa razvrstava prema sadržajnim obilježjima: klasificira se ili se predmetno označuje predmetnicama, kazalima i sažecima ili joj se određuju ključne riječi (key words).

KATALOGIZACIJA (formalna obradba knjižnične građe)

Katalogizacija (od grč. katálogos) takva je obradba građe tijekom koje se popisuju podaci bitni za identifikaciju određenog primjerka. To je formalan postupak prenošenja podataka. Katalogizacija se uvijek obavlja de visu, znači na osnovi samoga primjerka, i to otvorenog na naslovnoj stranici. Svrha je katalogizacije izradba abecednoga kataloga u koji se listići za katalogizirane publikacije slažu prema abecednom redu prezimena autora ili prema naslovu tih publikacija. Katalogizacija se obavlja prema određenim pravilima.

Pravila i međunarodni standardi za katalogizaciju

    U povijesti katalogizacije dugo se vremena različito postupalo. U prvoj polovici 19. stoljeća Antonio (Anthony) Panizzi, knjižničar u Knjižnici Britanskoga muzeja, izradio je jasna načela o katalogizaciji prikazana u 91. pravilu. Načela na kojima su se zasnivala njegova Pravila razriješila su nejasnoće o autorstvu određene publikacije, pisanju imena autora, anonimnim publikacijama (bez autora u kataložnom smislu) i drugo.
    Slijedom Panizzievih postavki pojavljivala su se i druga pravila u različitim zemljama i knjižnicama.
Valja spomenuti ALA Cataloguing rules for author and title entries, angloamerička kataložna pravila za autorske i naslovne odrednice, objavljena 1949. u Chicagu , Pravila Vatikanske knjižnice pod nazivom Norme per il catalogo degli stampati, objavljena 1931. godine. Za nas su svakako najvažnije tzv. Pruska pravila (Instruktionen für die alphabetische Kataloge der preussischen Bibliotheken, Berlin 1899), koje su primjenjivale i knjižnice u Hrvatskoj.
    Kataložnim se pravilima razlikovalo u katalogizaciji odrednicu (podaci o autoru ili naslovu publikacije prema kojima se određuje njezino mjesto u abecednom katalogu) od kataložnoga opisa (ostali podaci bitni za identifikaciju određene publikacije).
    Na zasjedanju IFLA-e 1961. u Parizu prihvaćena su tzv. Pariška načela kojima su određeni jedinstveni postupci u izradbi odrednice za svaku publikaciju, uključujući u pojam publikacije sve vrste knjižnične građe. Eva Verona, koja je djelatno sudjelovala u radu Komisije za izradbu pravilnika, objavila je 1970. godine, u izdanju Hrvatskoga bibliotekarskog društva iz Zagreba, Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Dio I: Odrednice i redalice. Izdavanjem toga Pravilnika, Pariška su načela zaživjela u katalogizaciji koja se provodi u našim knjižnicama.
    U daljnjem nastojanju da se postignu zajednički elementi u katalogizaciji, na Međunarodnom se sastanku kataložnih stručnjaka u Kopenhagenu 1969. raspravljalo o međunarodnom ujednačavanju bibliografskoga i kataložnoga opisa, nazvanog Standardni bibliografski opis (Standard Bibliographic Description). Radna skupina, imenovana u Kopenhagenu, objavila je 1971, u obliku preporuke, ISBD(M) - Međunarodni standardni bibliografski opis monografskih publikacija (International standard bibliographic description for monographs). U Londonu se te preporuke pojavljuju 1974. kao standardno izdanje, a iste ga godine, u prijevodu, objavljuje Hrvatsko bibliotekarsko društvo. Tada je odlučeno da se započne s izradbom posebnih standarda za opis neknjižne građe.
    Predviđena je izradba standarda za kartografsku građu (CM), za neknjižnu građu (NBM), te za tiskane muzikalije, bez predviđene oznake (poslije je nazvana PM). U isto se vrijeme rađa zamisao o općemu ISBD-u, nakon čega je uslijedila izradba općeg standarda za sve vrste knjižnične građe - ISBD (G). Uz navedene standarde pripremao se i Međunarodni standard za opis serijskih publikacija - ISBD (S), kojim su obuhvaćene periodične publikacije i nizovi publikacija. Izradbom i objavljivanjem standarda za sve vrste knjižnične građe omogućen je Opći bibliografski nadzor (Universal Bibliographic Control - UBC), zamisao IFLA-e kojom se željelo postići da svaka publikacija bude katalogizirana jednom i zauvijek na mjestu svojega nastajanja.
    Za strojnu su obradbu usvojena pravila vezana uz program UNIMARC (UNIversal MAchine Readable Catalogue). Općeprihvaćen, UNIMARC-format prikladan je oblik za razmjenu podataka, a njegova je velika prednost u tome što nije ovisan o kataložnim pravilima . Međutim, da bi razmjena kataložnih zapisa bila uspješna na međunarodnoj razini, uz prihvaćene ISBD-standarde i UNIMARC-format, trebalo je uspostaviti sustav nadzora nad odrednicama. U tu se svrhu pristupilo ujednačavanju pristupa u izradbi i nadzoru nad datotekama jedinstvenih odrednica odnosno datotekama preglednih kataložnih jedinica.
    Budući da se 80-ih godina počelo više raditi na retrospektivnoj konverziji kataloga na strojno čitljive medije , Europski je savjet 1985. potaknuo jaču suradnju između europskih knjižnica i osnutak Radne zajednice za izradbu preporuka o retrospektivnoj katalogizaciji. Ta je Zajednica odredila značenje retrospektivne konverzije i raspravljala o minimalnom standardu za retrospektivnu konverziju.
    Kad je 1983. izišao iz tiska i drugi dio Pravilnika za izradbu abecednih kataloga - Kataložni opis, uz objavljene prijevode ISBD-standarda, prijevod UNIMARC-a i Skraćeni kataložni zapis, rad Dorice Blažević, knjižničarstvo u Hrvatskoj bilo je pripravno za potpunu primjenu ujednačenih propisa za katalogizaciju, klasičnim i strojnim načinom.

Kataložne jedinice (pojam i vrste)

Kataložnim se postupkom za svaku publikaciju izrađuje jedna kataložna jedinica ili više njih.
Kataložna jedinica zbir je svih podataka o određenoj publikaciji, upisanih u kataložni listić ili u bazu podataka. Ako se izrađuje ručno, kataložna se jedinica može sastojati od jednoga listića ili više njih. Podaci se ispisuju samo na prvoj stranici listića, a ako ih ima više, nastavljaju se na drugom listiću kojemu se u desni gornji kut upisuje 2.-, a odrednica ponavlja s lijeve strane. Na kataložni se listić, uz odrednicu i kataložni opis, upisuje i signatura (oznaka prema kojoj se publikaciji određuje mjesto na polici), inventarni broj te stručna oznaka. Kataložna jedinica koja sadrži sve podatke o publikaciji glavna je kataložna jedinica. Uz glavne kataložne jedinice, tijekom katalogizacije, kad to pravila nalažu, izrađuju se i sporedne kataložne jedinice i uputnice. Prema tome razlikujemo tri vrste kataložnih jedinica:

glavna kataložna jedinica (glavni kataložni listić) koja u abecednom katalogu zastupa određenu publikaciju;
sporedna kataložna jedinica (sporedni kataložni listić) kojoj je zadatak omogućiti korisniku pronalaženje publikacije koju on traži prema podacima koje katalogizatori nisu utvrdili kao sastavne dijelove odrednice glavne kataložne jedinice;
uputnica, koja može biti opća, unakrsna i objasnidbena.

Sporedne se kataložne jedinice izrađuju na dva načina:

umnažanjem glavne kataložne jedinice onoliko puta koliko je potrebno sporednih kataložnih jedinica - taj je način osobito pogodan u strojnoj obradbi;
skraćivanjem opisa odnosno preuzimanjem manjeg broja podataka s glavne kataložne jedinice - taj se način preporučuje u klasičnoj, ručnoj obradbi.

    Opća uputnica izrađuje se da bi zamijenila veći broj sporednih kataložnih jedinica (upućivanje s jednog oblika autorova imena na drugi, s jednoga pravopisnog oblika na drugi), i ne odnosi se samo na jednu glavnu kataložnu jedinicu.
    Unakrsne uputnice povezuju srodne odrednice (sinonimi i sl.).
    Objasnidbene uputnice upućuju na pravilo koje se odnosi na određenu vrstu kataložnih jedinica ili na pravila općenito.
Posebna su vrsta uputnica analitičke kataložne jedinice ("U"-uputnice) pomoću kojih se katalogiziraju i u katalog uvrštavaju sastavnice unutar određene publikacije. Uz uobičajenu izradbu općih uputnica danas se uveliko rabe datoteke jedinstvenih odrednica (poznate i pod nazivima normativne datoteke i authority files) ne samo u knjižnicama koje su uvele strojnu obradbu, već i u knjižnicama koje još uvijek posluju na klasičan način a preko računala imaju pristup u bazu podataka većih knjižnica, uglavnom nacionalnih, ili u koju drugu bibliografsku mrežu. Takva datoteka pomaže pritom u pravilnom ispisivanju osobnih imena, koorporativnih tijela, naziva klasičnih anonimnih ili crkvenih djela, odrednica serijskih publikacija i slično, odnosno u nadziranju njihove pravilne uporabe.

Katalogizacija omeđenih publikacija

    Omeđena publikacija (u knjižničnoj su praksi uvriježeni i nazivi: monografska publikacija, djelo, knjiga) potpuna je publikacija u jednom svesku ili se namjerava upotpuniti u određenom broju svezaka. Ta je vrsta publikacija (izuzev ponekih iznimaka) najmnogobrojnija u svim knjižnicama.
    Katalogizacija započinje otvaranjem publikacije na glavnoj naslovnoj stranici i određivanjem odrednice. Kataložna odrednica skup je ili niz riječi odnosno znakova koji određuju redno mjesto kataložne jedinice u katalogu i sadrže sažetu obavijest o važnim elementima publikacije. Na osnovi takvih obilježja, kataložna odrednica važna je u traženju i pronalaženju odgovarajuće publikacije. Osnovne su tri njezine funkcije: redna, obavijesna i pronalazačka. Odrednica se upisuje u kataložni listić i to prvo slovo otprilike 1 cm od lijeve i gornje margine, ili se unosi u stroj u predviđeno polje.
    Odrednica može biti:

osobna (individualna) odrednica - ime stvarne osobe;
korporativna odrednica - naziv korporativnog tijela;
stvarna odrednica - glavni stvarni naslov publikacije;
formalna odrednica.

    Osobna ili individualna odrednica zastupa individualnog autora. Individualni autor određene publikacije stvarna je osoba kojoj ta publikacija pripada kao duhovno vlasništvo. Individualnim autorom smatra se: pisac samostalno izdanog teksta, sastavljač rječnika, bibliografije, kataloga, adresara, leksikona, enciklopedije, statistike, različitih numeričkih tablica, zbirki, kao i osoba čija se korespondencija ili živa riječ (predavanja, govori) objavljuje; likovni umjetnik (slikar, kipar, fotograf, arhitekt, crtač) čiji se reproducirani radovi izdaju, kao i kartografi (geolozi, geofizičari, astronomi, arheolozi) čije se karte objavljuju.
    Ime individualnog autora piše se u odrednici latinicom, u izvornu obliku. Ako je izvorno ime autora u nelatiničnom pismu provodi se transliteracija. Ime autora navodi se uvijek u nominativu, u inverziji, tj. prezime, zarez pa ime. Prezime i ime autora moraju se u odrednici pojavljivati uvijek u istom obliku. Takva ujednačena odrednica naziva se jedinstvena odrednica. Za jedinstvenu autorsku odrednicu uzima se ono ime autora po kojemu je općenito poznat i po kojemu se u izdanjima svojih djela na izvornom jeziku najčešće pojavljuje. Za svaki se neusvojeni oblik imena izrađuje pregledna kataložna jedinica. Za starije autore uzima se onaj oblik imena koji se općenito rabi u bibliografskim, biografskim i ostalim priručnicima.
    Korporativna odrednica zastupa korporativnog autora određene publikacije, a to je organizirana zajednica stvarnih osoba (korporativno tijelo), zajedničkim djelovanjem koje je nastala publikacija.
    Korporativnim autorom smatra se korporativno tijelo koje podnosi izvještaj o svojemu radu ili financijskom poslovanju, izrađuje program rada, normativne spise (statut, poslovnik, pravilnik itd.), katalog svojih fondova, izdanja ili proizvoda, upute za rukovanje i upotrebu proizvoda, zatim nastavni program, red predavanja itd.
    Korporativna tijela koja se smatraju korporativnim autorima su: ustanove, poduzeća, stručna i znanstvena društva, državne službe i slično, a u širem se smislu korporativnim autorima smatraju kongresi, savjetovanja, simpoziji, znanstveni skupovi, seminari i slično.
    Naziv korporativnog tijela piše se latinicom, u nominativu, bez obzira na to kako je u publikaciji naveden. Ako izvorni naziv korporativnog tijela nije na latiničnom pismu, provodi se transliteracija.
    Korporativno se tijelo piše u istome obliku u svakoj odrednici. To je jedinstvena korporativna odrednica koju uvijek čini izvorni naziv korporativnog tijela. Korporativno tijelo može tijekom svojega postojanja mijenjati naziv. Za svaki se nov naziv određuje jedinstvena odrednica, a sve se one preko uputnica povezuju u katalogu. Jedinstvena korporativna odrednica i jedinstvena osobna odrednica obuhvaćaju dakle pregledne kataložne jedinice od svih oblika imena/naziva pod kojima se određeni autor/tijelo javljao tijekom svojega djelovanja. Time nastaju pregledni kataložni listići, a u kompjutoriziranim sustavima odgovarajuća rješenja koja nudi datoteka jedinstvenih odrednica. I jedan i drugi način upućuju dakako na jedinstven oblik imena/naziva osobe, korporativnog tijela i slično.
    Kada korporativno tijelo ima svoje stalno sjedište, ono se dodaje jedinstvenoj odrednici na kraju i to u okruglim zagradama:

NACIONALNA i sveučilišna biblioteka (Zagreb)
= Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu

Ako je naziv sjedišta sadržan u nazivu korporativnog tijela, sjedište se izostavlja:

ZAGREBAČKA pivovara

Ako je naziv korporativnog tijela ime stvarne osobe, navodi se u punome obliku, a ime stvarne osobe stavlja se u navodnike.

IZDAVAČKO poduzeće "Otokar Keršovani" (Opatija)

Kada je koje korporativno tijelo u podređenom položaju prema drugome korporativnom tijelu, ali ima svoj naziv po kojemu se nedvojbeno može prepoznati, odrednica je naziv toga podređenog tijela. Primjerice, za Filozofski fakultet u Zagrebu odrednica je:

FILOZOFSKI fakultet (Zagreb)

Ako se podređeno tijelo ne može prepoznati prema svojemu nazivu, odrednica je naziv nadređenoga tijela, a naziv podređenog tijela dodaje se kao pododrednica.

FILOZOFSKI fakultet (Zagreb). Odsjek za informacijske znanosti

Lokalne jedinice društava i organizacija kojima je iz naziva jasna njihova podređenost, za odrednicu imaju naziv nadređenog društva odnosno organizacije, a svoj naziv u pododrednici:

DRUŠTVO novinara Hrvatske (Zagreb). Podružnica Split

Kongresi, skupštine, simpoziji, savjetovanja i slični skupovi koji imaju svoj vlastiti naziv prema kojemu su prepoznatljivi, dobivaju za odrednicu taj naziv, kojemu se u okruglim zagradama dodaje redni broj skupa, godina održavanja i mjesto:

SAVJETOVANJE PVC - proizvodnja, primjena, prerada i ispitivanje (3 ; 1989 ; Split)

Kada skupovi nemaju svoj naziv, odrednica im je naziv tijela koje ih je organiziralo, a obilježje skupa označuje se pododrednicom:

HRVATSKO bibliotekarsko društvo. Skupština (27 ; 1989; Dubrovnik)

    Ako je naziv međunarodnog skupa naveden na više jezika, za odrednicu se uzima naziv na hrvatskome jeziku, a ako takva naziva nema, uzimaju se redom nazivi na: engleskom, francuskom, njemačkom i/ili ruskom jeziku.
    Stvarna odrednica izrađuje se na osnovi glavnoga stvarnog naslova ili dijela naslova određene publikacije.
    Glavni stvarni naslov uzima se za odrednicu onda kada se ne zna autor publikacije ili je naveden samo inicijalima koji se ne mogu razriješiti, kada su publikaciju napisala više od tri autora, kada publikacija sadrži više samostalnih radova nekolicine autora koji su okupljeni zajedničkim stvarnim naslovom (primjerice u antologijama, čitankama, hrestomatijama, zbornicima i slično).
    Jednako se tako postupa i s klasičnim anonimnim djelima (epovi, vjerska djela) te s djelima narodne književnosti.
Ako je ispred prve riječi naslova određen ili neodređen član, on se izostavlja .
    Kada je prva riječ broj, formula ili simbol, oni se upisuju slovima (rabeći pomagala za uvrštavanje), a ako je naslov ispisan starim pravopisom, u stvarnoj se odrednici upisuje novim pravopisom.
Formalna odrednica upotrebljava se jedino za službene publikacije. U skupinu službenih publikacija spadaju:

stav, statut, proračun, te nacrti, prednacrti, prijevodi tih spisa, njihove izmjene, dopune, obrazloženja, sva dokumentacija koja im pripada, a i zbirke takvih spisa;
svi novovjeki zakoni, kada je posrijedi samo tekst zakona, bez opširnih objašnjenja, te zbirke zakona;
sve odluke i naredbe koje donose nižestupanjska tijela (općinsko, gradsko).

    Formalna odrednica oblikuje se od zemljopisnog naziva jedinice na koju se službena publikacija odnosi, a iza točke slijedi pododrednica koja opisuje vrstu spisa.
    Pisanje odrednice , koje se prva riječ, redalica, uvijek ispisuje velikim slovima, započinje kad se utvrdi pod kojom se odrednicom publikacija katalogizira - osobnom, korporativnom, stvarnom ili formalnom.
    Budući da se autori (osobe i korporativna tijela) često pojavljuju pod različitim imenima i nazivima ili s različitim oblicima imena i naziva, zadatak je katalogizatora da utvrdi jedinstvenu odrednicu.
    To znači da se upisuje pravo ime autora i kada se autor javlja pod pseudonimom, ali je pod pravim imenom poznatiji. Ili se traži onaj oblik imena koji autor češće rabi, ili njegov pseudonim ako ga češće upotrebljava nego ime, ili jedino njega koristi.
    To može biti i novo ime autora, ako ga je u međuvremenu promijenio, ili nov naziv korporativnoga tijela.

Oblici imena                                                 Jedinstvena odrednica
Zvonimir Majdak (pravo ime)
Suzan Rog (pseudonim)                                 MAJDAK, Zvonimir
David Kabalin
Daša Kabalin                                                 KABALIN, David
Mijo Mirković                                                MIRKOVIĆ, Mijo (za djela iz ekonomije)
Mate Balota                                                    BALOTA, Mate (za literarna djela)
Schiffler, Ljerka
Schiffler-Premec, Ljerka                                  SCHIFFLER, Ljerka

Društvo bibliotekara Hrvatske
Hrvatsko bibliotekarsko društvo                       HRVATSKO bibliotekarsko društvo (Zagreb)

Svi oblici imena koji nisu izabrani za jedinstvenu odrednicu trebaju dobiti uputne kataložne jedinice.
Nakon izbora jedinstvene odrednice mora se odrediti kako, prema pravilima, treba napisati određenu jedinstvenu odrednicu odnosno kako je treba oblikovati.
Za novovjeka europska imena, koja se sastoje od imena i prezimena, redalica je uvijek prezime (prema pravopisnim pravilima oblik je u inverziji, a to pokazuje zarez koji slijedi iza prezimena). Inverzija se ne provodi u mađarskim prezimenima, ali se stavlja zarez.

Imena:                                                     Odrednica:

August Šenoa                                            ŠENOA, August
Cata Dujšin Ribar                                      DUJŠIN-Ribar, Cata
Ernest Hemingway                                     HEMINGWAY, Ernest
Aleksandar Sergejevič Puškin                    PUŠKIN, Aleksandar Sergeevič
László Bulcsú                                            LÁSZLÓ, Bulcsú

Imena koja se ispisuju starim pravopisom, zadržavaju taj oblik i u jedinstvenoj odrednici

Ksaver Šandor Gjalski GJALSKI, Ksaver Šandor
Gjuro Szabo SZABO, Gjuro

Za starije autore, s latiniziranim oblikom imena, jedinstvena je odrednica suvremen oblik toga imena, a za latinizirani se oblik obvezno izrađuje uputnica.

LUCIĆ, Ivan LUCIUS, Johanes
(jedinstvena odrednica) (uputnica)

Član u njemačkim imenima nije sastavni dio prezimena pa se piše iza imena, a jednako se tako postupa i s prijedlozima u njemačkome i francuskom jeziku:

KINDER, Floris der
HOFMANNSTAHL, Hugo von
BALZAC, Honore de

U francuskom jeziku član je sastavni dio prezimena pa se tako i piše:

LA FONTAINE, Jeane de
LE CORBUSIER, Charles Edouard

U talijanskim prezimenima prijedlog je sastavni dio prezimena, i ispisuje se:

DE SANCTIS, Francesco
D'ANNUNZIO, Gabriele

Prijedlog i član, uobičajeni u njemačkim i španjolskim imenima, pišu se iza imena:

HAGEN, Friedrich Heinrich von der
VEGA, Alfonso de la

Kada su prijedlog i član spojeni, pišu se kao prvi dio prezimena u francuskim, talijanskim i nizozemskim imenima:

DU BOIS, Wiliam Edvard
DU BARTAS, Guillaume
DELLA BELLA, Ardelio
VANDERCAMMEN, Edmond.

U španjolskome i portugalskom jeziku to pravilo ne vrijedi.
Prezimena sa stalnim prefiksom koji nije ni član ni prijedlog, kao što su: Ab, Mac, O', Pop, Saint pišu se na početku:

MACLEAN, Fitzroy
SAINT-SIMON, Claude Henry
POP GEORGIEV, Dimitar.

U dvojnim prezimenima redalica je uglavnom prvo prezime.
Iznimka su jedino dvojna prezimena u portugalskom jeziku u kojemu je redalica drugo prezime, ali se zarez u odrednici uvijek stavlja iza drugoga ispisanog prezimena:

GARCIA Lorca, Federico
KAČIĆ Miošić, Andrija
JELAČIĆ Bužimski, Dubravko
SALTYKOV Ščedrin, Mihailo Evgrafovič

Za dio prezimena koji nije uzet za redalicu potrebno je izraditi uputnicu.
Dvojna ženska prezimena zahtijevaju unakrsnu uputnicu na drugo prezime:

KOCHANSKY Devide, Vanda DEVIDE Kochansky, Vanda
(jedinstvena odrednica) (odrednica unakrsne uputnice)

Ako žensko prezime pripada jeziku u kojemu postoji poseban oblik ženskih prezimena, ona se tako i pišu, a to je posebnost u ruskom, poljskom, makedonskom i nekim drugim slavenskim jezicima:

AHMATOVA, Ana
DOMBROVSKA, Marija
EŽOVA, Pavlina

Iza imena navodi se i srednje ime koje je majčino, ženino i sl.

MILL, John Stuart

Ako je autor općenito poznat po kakvom nadimku, nadimak dobiva mjesto redalice, a za pravo se ime izrađuje uputnica:

TINTORETTO, Jacopo Robusti ROBUSTI, Jacopo
(jedinstvena odrednica) (uputnica)

Imena starovjekih europskih autora dobit će latinizirani oblik ako su grčka, a ako su latinska onaj oblik imena koji je bio glavno ime:

AESCHYLUS
SOPHOCLES

ali,

OVIDIUS, Naso Publius

Srednjovjeki europski autori dobit će za redalicu krsno ime:

DANTE, Alighieri
JURAJ Dalmatinac

ali, ako je srednjovjekovni autor poznatiji po prezimenu, tada prezime postaje redalica:

PETRARCA, Francesco

Ista pravila vrijede za autore na prijelazu iz srednjega u novi vijek.
Kod bizantskih autora redalica je također osobno ime, ali se za nadimak izrađuje uputnica:

ANNA, Comnena                                COMNENA, Anna
                                                            KOMNENA, Anna
(jedinstvena odrednica)                         (uputnice)

Imena vladara su redalice, uz dodatak rednoga broja, a dodaje im se i nadimak, vladarski naslov, pridjev zemlje u kojoj su vladali (vladaju):

MARIJA Terezija, austrijska carica
ELIZABETA II, engleska kraljica

Ako je vladar poznatiji po prezimenu, tada je prezime redalica:

HABSBURG, Otto von

Imena papâ pišu se u njihovu latiniziranu obliku, a za ime prije pontifikata izrađuje se uputnica koja se može izraditi i na jeziku kataložnog središta:

IOANNES Paulus II, papa                     IVAN Pavao II, papa
                                                               WOYTYLA, Karol
(jedinstvena odrednica)                            (uputnice)

Neeuropskim imenima koja imaju svoj latinizirani oblik redalica je taj oblik, a njihovo orijentalno ime dobiva uputnicu:

AVICENA                                              IBN SINA
CONFUTIUS                                         KONFUCIJE
(jedinstvena odrednica)                             (uputnice)

U arapskim imenima izrazi abu (otac), ibn (sin), umm (majka), bint (kći) ili član al sastavni su dio imena koje slijedi pa im je redalica:

IBN KALDUN
AL BARUDI, Mahmud Sami

Burmanskim imenima koja ispred imaju počasni naziv U, redalica je ime:

TANT, U

Indijska starovjeka i srednjovjeka imena sastavljena su od jedne riječi pa im je lako odrediti redalicu. Od sredine 19. stoljeća, međutim, dio višedijelnoga imena preuzeo je obilježje prezimena, pa to prezime postaje redalica:

BRAHMAGUPTA

a, danas

GANDHI, Indira

Stara perzijska imena za redalicu imaju općepoznati oblik:

FIRDAUSI

a, suvremena oblikuju prezime koje je i redalica:

JAMALZADEH, Mohammad-Ali

U hebrejskim imenima izrazi ben, bar, ibn, kao i član ha ili he sastavni su dio imena, i u redalici su na početku:

BEN GURION, David

Kineska imena sastavljena su od prezimena i imena pa je prezime redalica, ali iza njega nema zareza (nema inverzije):

MAO Zedong

S japanskim imenima koja Japanci pišu na europski način, postupa se kao s europskima:

KUROSAVA, Akira

Jedinstvena odrednica za korporativnog autora izvorni je oblik njegova naziva, na jeziku na kojemu je nastao i uobičajeno se koristi. Redalica je prva riječ takvoga naziva i ispisuje se velikim slovima. Imenu korporativnog tijela nije potrebno dodavati naziv njegova sjedišta ako je on sadržan u nazivu

RIJEČKA banka

ili ako je iz naziva jasno koje područje tijelo obuhvaća

HRVATSKA akademija znanosti i umjetnosti

Za korporativna tijela koja mijenjaju naziv tijekom svojega djelovanja, svaki novi naziv postaje nova jedinstvena odrednica, a preko preglednih kataložnih jedinica sve se te odrednice povezuju. Tako se postupa zato da se ne bi morala obavljati rekatalogizacija, a i zato što promjena naziva često znači i novo djelovanje tijela pa se može smatrati da je posrijedi novo korporativno tijelo.
Ako je korporativno tijelo poznatije po dijelu svojega naziva, za jedinstvenu se odrednicu uzima taj dio naziva:

Društveno poduzeće za proizvodnju
motora i traktora Torpedo, Rijeka TORPEDO (Rijeka)
(naziv) (jedinstvena odrednica)

To pravilo vrijedi i kad je korporativno tijelo poznatije po akronimu (kratici) svojega naziva ili je ta kratica u općoj upotrebi:

Tvornica olovaka Zagreb TOZ
(naziv) (jedinstvena odrednica)

Ako korporativno tijelo ima nazive na više jezika, uzima se naziv na jeziku kataložnog središta:

KOMITET za europsku sigurnost i suradnju = KESS

Ako na jeziku kataložnoga središta ne postoji službeni naziv tijela a takav naziv postoji na nekoliko drugih jezika, jedinstvena se odrednica oblikuje od naziva na engleskom jeziku:

IFLA

a, nazivu na francuskom jeziku (i ostalim nazivima) izrađuje se uputnica:

FIAB

Član koji može stajati na početku naziva korporativnog tijela, ne ulazi u jedinstvenu odrednicu:

The British museum BRITISH museum (London)
(naziv) (jedinstvena odrednica)

Ako naziv korporativnog tijela sadrži i podatke o njegovu stvarnu djelovanju, što se prema danu imenu ne može zaključiti, jedinstvena je odrednica cijeli naziv, a ne dano ime koje će dobiti uputnicu:

PLIVAČKI klub Viktorija (Rijeka) VIKTORIJA, plivački klub (Rijeka)
(jedinstvena odrednica) (uputnica)

Kada je osobno ime prva riječ u nazivu korporativnog tijela, redalica je ta prva riječ. Ako to nije prezime, prezimenu se izrađuje uputnica:

SOLOMON R. Gugenheim Museum GUGENHEIM museum (New York)
(New York)
(jedinstvena odrednica) (uputnica)

Broj na početku naziva korporativnog tijela ispisuje se u svojemu slovnom obliku:

3. maj (Rijeka) TREĆI maj (Rijeka)
(naziv) (jedinstvena odrednica)

    Kongresi, savjetovanja, seminari i slični skupovi dobit će za jedinstvenu odrednicu svoj službeni naziv, a za svaku publikaciju dodaje se u okruglim zagradama, odvojeno točkom-zarezom i razmakom, redni broj, godina i mjesto održavanja.
    Kad određeno korporativno tijelo priređuje stalne ili povremene skupove pod određenim nazivom, a svaki pojedini skup ima vlastitu temu, jedinstvena odrednica je stalni naziv skupa, a za svaku se temu izrađuje sporedna kataložna jedinica.
    Za publikacije koje se katalogiziraju prema glavnome stvarnom naslovu, odrednica se ne ističe iznad kataložnog opisa. Prva je riječ glavnoga stvarnog naslova redalica, i ona se grafički ističe, odnosno piše se velikim slovima. Za takve je publikacije bitno odrediti glavni stvarni naslov, jer publikacija može imati više naslova.
    Glavni stvarni naslov najvažniji je stvarni naslov publikacije odnosno najpotpuniji naslov koji se uobičajeno javlja na naslovnoj stranici ili zamjeni za naslovnu stranicu. On obuhvaća alternativni naslov, ali ne i ostale naslove poput omotnog naslova, naslova na hrptu ili naslova nad tekstom. Ako ti naslovi preuzimaju značenje glavnoga stvarnog naslova, na to se upozoruje u kataložnom opisu (u napomeni). Ako publikacija sadrži više dijelova koji imaju zajednički naslov, glavni je stvarni naslov taj zajednički naslov. Glavni stvarni naslov može započinjati članom, ali član ne može biti redalica i piše se malim slovima, a redalica, prva sljedeća riječ, velikim. Kad glavni stvarni naslov započinje brojem koji je ispisan znamenkom, taj se broj, u uglatim zagradama, ispisuje u svojemu slovnu obliku i to velikim slovima, a zatim slijedi naslov ispisan kao u publikaciji. U takvim slučajevima može poslužiti i pomagalo za uvrštavanje (uvrsnica) koje se, u uglatim zagradama i velikim slovima, ispisuje iznad glavnoga stvarnog naslova: publikacija 25 godina studija prometa na Zagrebačkom sveučilištu, može se katalogizirati:

[DVADESETPET] 25 godina studija prometa na Zagrebačkom sveučilištu
ili
[DVADESETPET]
25 godina studija prometa na Zagrebačkom sveučilištu

Serijska publikacija koja se katalogizira prema glavnome stvarnom naslovu, može tijekom izlaženja mijenjati taj naslov. Promjene mogu biti neznatne ili potpune. Svaka promjena naslova, pa i najmanja, mijenja mjesto kataložne jedinice u abecednom katalogu. Kao i u promjeni naziva korporativnog tijela, u takvim slučajevima treba izraditi jedinstvenu odrednicu za novi naziv, a sve odrednice treba povezati uputnicama.
Prvi dio jedinstvene formalne odrednice zemljopisni je naziv državnoga, regionalnoga ili općinskog tijela koje izdaje tzv. službene publikacije. Takva je redalica uvijek u jednini, a ispisuje se na jeziku i pismu kataložnog središta. Poslije točke i razmaka, iza zemljopisne redalice upisuje se naziv službene publikacije:

HRVATSKA. Ustav

    Pronalaženje, utvrđivanje i oblikovanje jedinstvene odrednice izvanredno je važno u katalogizaciji. Budući da se u našoj kataložnoj praksi jedinstvena odrednica piše u svojemu etimološkom obliku, taj je oblik prvo pitanje za katalogizatora jer je katkad u publikaciji ispisan fonetski oblik autorova imena. Prvi izvor, s pomoću kojega se rješava pitanje ispisivanja jedinstvene odrednice (i njezina utvrđivanja) sama je publikacija, podaci navedeni izvan naslovne stranice. Drugi izvor za utvrđivanje i oblikovanje jedinstvene odrednice jest katalog knjižnice (matični, abecedni), odnosno matična baza podataka.
Ako je autor već zastupljen u knjižničnome fondu, jedinstvena odrednica oblikovana je i uvrštena u katalog. Ako se autor pojavljuje prvi put u kataložnoj obradbi, a publikacija ne daje podatke za oblikovanje jedinstvene odrednice, mora se provesti istraživanje.
    Istraživanje obuhvaća pregled određenih pomagala: bibliografija, biografija, rječnika, leksikona, enciklopedija i ostalih priručnika. Za ustanovljivanje imena domaćih autora, uz bibliografije, kao priručnik mogu poslužiti: Enciklopedija Jugoslavije, Hrvatska enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon, Tko je tko u Hrvatskoj, datoteka jedinstvenih odrednica koja se stvara u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci, a za strane autore priručnik Names of persons. National usages for entry in catalogues. Compilated by A. H. Chaplin, 1967.
    Korisna su pomagala i priručnici koje ima knjižnica. Katalogizacija se nužno obavlja uz služenje Pravilnikom i priručnikom za izradbu abecednih kataloga Eve Verone, i to obim njegovim dijelovima, te standardnim izdanjima ISBD-a, a u strojnoj obradbi UNIMARC-om.

Kataložni opis

Skup podataka koji određuju publikaciju, a ustanovljen je standardom ISBD (M), označujemo kao kataložni opis omeđenih publikacija.
Osnovni je izvor podataka za kataložni opis sama publikacija. Podaci koji se unose u opis strogo su određeni - utvrđen je i njihov redoslijed u opisu, obvezni interpunkcijski znakovi te izvori podataka i njihov redoslijed prema prednosti.
Podaci bibliografsko-kataložnog opisa svrstani su u osam obveznih skupina:

prva skupina: podaci o glavnom stvarnom naslovu, usporednom naslovu, podnaslovu i odgovornosti;
druga skupina: podaci o izdanju i odgovornosti vezanoj uz izdanje;
treća skupina: podaci specifični za građu (ne upisuju se u obradbi monografskih publikacija jer bi trebalo upisivati "tiskani proizvod" ili sl.);
četvrta skupina: podaci o mjestu izdanja, nakladniku, godini izdanja, te podaci o tiskanju;
peta skupina: podaci o kolaciji (materijalni opis) - broj stranica i svezaka, ilustracije, dimenzije (visina hrpta) te prilozi;
šesta skupina: podaci o nakladničkoj cjelini (naziv i numeracija), o podskupini nakladničke cjeline, međunarodni serijski standardni broj nakladničke cjeline ili podskupina;
sedma skupina: napomene;
osma skupina: međunarodni standardni broj za knjigu (International Standard Book Number - ISBN).

    Prva i druga te četvrta, peta i šesta skupina tvore glavni i obvezni kataložni opis, skupina napomena neobvezni je dio. Svaka se skupina podataka odvaja od sljedeće propisanim interpunkcijskim znakom: točka, razmak, crta, razmak (. - ), a sljedeća se skupina počinje pisati velikim slovom. Ispred svakoga elementa opisa (podatak unutar skupine) piše se propisani interpunkcijski znak ili simbol koji služi za raspoznavanje elementa što slijedi iza njega. Jedino glavni stvarni naslov publikacije ispred sebe nema znaka jer je on uvijek prvi element opisa.
    U kataložnom se opisu koriste ovi interpunkcijski znakovi ili simboli:
    dvotočka (:) - stavlja se ispred podnaslova u prvoj skupini; ispred naziva nakladnika i tiskare u četvrtoj skupini;
    kosa crta (/) - stavlja se ispred podataka o odgovornosti u prvoj i drugoj skupini;
    točka-zarez (; ) - razdvaja naslove više djela istoga autora, i različite podatke o autorstvu u prvoj skupini; razdvaja mjesta izdanja (ako ih ima više) u četvrtoj skupini; stavlja se ispred podataka o dimenzijama u petoj te ispred podataka o numeraciji nakladničke cjeline u šestoj skupini;
    zarez (,) - razdvaja istovrsne autore u prvoj skupini; stavlja se ispred podataka o godini izdanja u četvrtoj skupini i ispred ISSN-a (Međunarodni standardni broj za serijske publikacije - International Standard Serial Number) za nakladničku cjelinu u šestoj skupini;
    okrugla zagrada ( ) - u okruglu zagradu stavljaju se podaci o tiskanju u četvrtoj skupini i podaci o nakladničkoj cjelini u šestoj skupini;
    znak jednakosti (=) - stavlja se ispred svakoga usporednog naslova u prvoj skupini.
    Prema navedenim skupinama i elementima te prema interpunkcijskim znakovima, kataložni listić izgleda ovako:

GLAVNI stvarni naslov = Usporedni naslov : podnaslov / Podatak o odgovornosti ; Drugi i sljedeći podatak o odgovornosti. - Podatak o izdanju / Podatak o odgovornosti vezan uz izdanje. - Mjesto izdanja : Nakladnik, godina izdanja (Mjesto tiskanja : Naziv tiskare) . - broj stranica : ilustracije ; visina hrpta. - (Naziv nakladničke cjeline, ISSN ; numeracija nakladničke cjeline)

Podaci za kataložni opis uzimaju se s točno određenih mjesta u publikaciji, odnosno izvori su podataka za svaku skupinu određeni.
Prema prednosti, to su redom:

1. naslovna stranica ili zamjena za nju;
2. preliminarne stranice (prednja naslovna stranica, poleđina naslovne stranice, impresum);
3. svi ostali dijelovi publikacije (uvod, predgovor, kolofon, tekst, omot, hrbat);
4. podaci izvan publikacije.
Svaka skupina podataka ima određeni izvor:

za prvu skupinu to je naslovna stranica ili zamjena za nju;

za drugu skupinu to je cijela publikacija;

za četvrtu skupinu, uz naslovnu stranicu, to su i ostale preliminarne stranice te kolofon;

za petu je skupinu to sama publikacija;

za šestu, sedmu i osmu skupinu to može biti svako mjesto u publikaciji.

Ako se podatak ne nađe na mjestu koje je izvor podataka za određenu skupinu, stavlja se u uglatu zagradu [ ].
Podaci iz prve, druge, četvrte i šeste skupine, kao i dodaci (koje katalogizator eventualno umeće) ispisuju se jezikom i pismom kojim je pisana publikacija.
Za petu, sedmu i osmu skupinu podaci se ispisuju na jeziku i pismu katalogizacijskog središta. Ako je tekst pisan pismom koje katalogizacijsko središte ne upotrebljava, transliterira se ili transkribira.

U katalogizaciji se koriste ove kratice:
et al.= et alii (i ostali) upotrebljava se kad se izostavljaju podaci o autoru (ime);
s.l.= sine loco (bez mjesta), kada je nepoznato mjesto izdanja;
s.n.= sine nomine (bez imena), ako je nepoznat nakladnik;
etc.= et cetera (itd.) ako ima više nakladnika koji se ne navode ili više mjesta izdanja;
i.e.= id est (to jest) ako se ispravlja kakav pogrešan podatak;
izd. (izdanje), uvijek se piše kratica;
ilustr. (ilustrirano), kratica za ilustracije.

Prva skupina: podaci o naslovu i odgovornosti

Glavni stvarni naslov publikacije prvi je element opisa i onda kad mu na naslovnoj stranici prethodi podatak o autorstvu ili nadnaslov. U opis se prenosi u obliku u kojem je naveden. Ako je autorovo ili nakladničko ime prva riječ u glavnome stvarnom naslovu, u tome se obliku prenosi u opis:

HOMEROVA Ilijada

Da bi se takva publikacija lakše uvrstila u abecedni katalog, između jedinstvene odrednice HOMEROS i glavnoga stvarnog naslova umeće se, u uglatim zagradama, pomagalo za uvrštavanje prema stvarnom naslovu publikacije ILIJADA. U tom slučaju autorovo se ime ne piše iza kose crte.

HOMEROS

[Ilijada]

    Jednako se postupa i kad je prva riječ broj ispisan znamenkama, kad je prva riječ pogrešno otisnuta, kad je prva riječ član itd.
    Ako publikacija sadrži više djela istoga autora, a ona nisu povezana zajedničkim stvarnim naslovom, naslovi se tih djela navode redom kojim su navedeni na naslovnoj stranici i odvajaju se točkom i zarezom. Alternativni naslov koji slijedi iza veznika ili (ili što slično) sastavni je dio glavnoga stvarnog naslova, ali se započinje pisati velikim slovom.
    Usporedni naslov na kojemu drugom jeziku prenosi se u opis samo onda kad se nalazi na naslovnoj stranici. Slijedi odmah iza glavnoga stvarnog naslova, odvaja se od njega znakom jednakosti i započinje se pisati velikim slovom.
Podnaslov se započinje pisati malim slovom iza znaka dvotočke. S usporednim podnaslovom postupa se jednako kao s naslovom. Ako je podnaslov odveć dug, može se skratiti, što se označuje trima točkama, a izostavljeni se dio navodi u napomeni.
    Podatak o odgovornosti navodi se u onom obliku u kojemu je naveden u publikaciji. Piše se iza kose crte. Ako su publikaciju napisala do tri autora, njihova se imena navode redom kojim su navedena u publikaciji, a međusobno se odvajaju zarezom. Ako su publikaciju napisala više od tri autora, navodi se samo prvi autor, a umjesto ostalih se iza tri točke u uglatoj zagradi stavlja kratica et. al. [... et. al.]. Osim pisaca određenog teksta, autorima publikacije smatraju se: prevoditelj, priređivač, urednik, ilustrator, pisci pogovora i predgovora. Podaci o njima dio su kataložnog opisa ako su navedeni na naslovnoj stranici ili na preliminarnim stranicama, a ispred svake vrste podataka o odgovornosti stavlja se znak točka zarez.    Ako publikacija sadrži više djela različitih autora, a ona nemaju zajednički stvarni naslov, navode se redom kojim su navedena na naslovnoj stranici, ali se svako djelo i njegov autor odvajaju od prethodnoga točkom i razmakom:

ODREDNICA (autor prvoga djela)
Djelo / prvi autor. Djelo / Drugi autor itd.

Ako publikacija sadrži više djela različitih autora, a povezuje ih zajednički stvarni naslov, u kataložni opis prve skupine navodi se taj zajednički naslov, a sadržaj se navodi u napomeni:

IZABRANA djela / Pavić, Balota, Ljubić, Gervais....
Sadržaj: Pjesme / Nikola Pavić. Pjesme; Proze / Mate Balota. Čakavske
pjesme / Pere Ljubić. Karolina Riječka / Drago Gervais.

Druga skupina: podaci o izdanju

Podatak o izdanju piše se uvijek arapskim znamenkama uz koje se dodaje kratica za izdanje na jeziku na kojemu je napisano djelo (izd. = izdanje, ed. = edition itd.). Ostali podaci koji potpunije određuju izdanje, primjerice riječi prošireno, nadopunjeno i sl. ispisuju se u svojemu potpunu obliku. Podatak o odgovornosti vezanoj uz izdanje odnosi se samo na izdanje koje se katalogizira. Taj se podatak navodi ako se u uzastopnim izdanjima određene publikacije mijenja priređivač, ilustrator i slično, a podatak je vezan upravo uz to izdanje.

Treća se skupina ne upisuje.

Četvrta skupina: impresum

Mjesto izdanja i nakladnik navode se u onom obliku u kojemu su navedeni u publikaciji. Ako ima više mjesta izdanja i više nakladnika, za domaće se publikacije mogu navesti svi, a za strane samo prvo mjesto ili prvi nakladnik i kratica (etc.) koja se stavlja u uglate zagrade.

. - Zagreb : Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, 1992.

Ako u publikaciji nema podataka o mjestu izdanja i nakladniku, u uglatim se zagradama pišu propisane kratice [s.l.] odnosno [s.n.]. Godina izdanja ispisuje se arapskim znamenkama. Ako nije navedena, stavlja se godina tiskanja, copyrighta ili se godina izdanja približno odredi, a uz nju se dodaje upitnik, sve smješteno u uglate zagrade.
Podaci o mjestu tiskanja i o tiskari nisu obvezni, ali se moraju navesti ako nema podataka o mjestu i godini izdanja ili ako se radi o vlastitom (autorovom) izdanju. Podaci o tiskanju ne zamjenjuju podatke o izdanju, već se odgovarajućom kraticom naznači da tih podataka nema, a zatim se navedu podaci o tiskanju.

Peta skupina: materijalni opis

U materijalnom se opisu najprije navodi broj zadnje numerirane stranice uz kraticu str. Broj stranica ispisuje se arapskim znamenkama, rimskim znamenkama ili slovima, onako kako su stranice označene.
Uobičajeno je da su stranice paginirane, ali mogu biti paginirani i listovi, osobito ako je tekst samo na jednoj stranici. Tada se, u folijaciji, iza broja listova upisuje riječ listova. Ako paginacija ili folijacija ima dva ili tri niza, svaki se od tih nizova navodi, a međusobno se odvajaju zarezom. Više od tri niza zbraja se, a njihov se zbroj upisuje uz oznaku različite paginacije. Ako stranice nisu označene, treba ih izbrojiti i dobiveni zbroj upisati u uglate zagrade.
Listovi sa slikama, tablicama, grafikonima i slično, koji obično nisu paginirani, prebroje se i zbroj se dodaje zbroju paginiranih stranica i od njega se odvaja zarezom.

IX, 65,18, str., [8] listova s grafičkim prikazima

Podatak o ilustracijama posebno se navodi iza broja stranica i od njega se odvaja dvotočkom, primjerice 302 str. : ilustr.
Ako publikacija izuzev slike autora nema drugih ilustracija, taj se podatak upisuje u napomeni.
Dimenzije se označuju u centimetrima zaokruženim na pun iznos. Označavaju visinu hrpta publikacije. Ispred tog podatka stavlja se znak točka-zarez, primjerice ; 25 cm.

Šesta skupina: nakladnička cjelina

Podaci o nakladničkoj cjelini stavljaju se u okrugle zagrade. Naslov nakladničke cjeline ispisuje se u obliku u kojemu je naveden u publikaciji. Ako unutar veće cjeline postoje podskupine (podzbirke): kolo, razred, odsjek, serija i slično, taj se podatak navodi iza naslova nakladničke cjeline i od njega se odvaja točkom. Broj koji publikacija dobiva u numeriranoj nakladničkoj cjelini, ispisuje se uvijek arapskom znamenkom, a prethodi mu točka- zarez. Generičkim se nazivima nakladničkih cjelina iza razmaka i kose crte dodaje naziv nakladnika te cjeline.

(DJELA / Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; 5)

Sedma skupina: napomene

Napomene sadrže ove podatke: izvorni naslov (ili naslov s kojega je djelo prevedeno); podatke o pismu publikacije ako to nije latinica; podatke o ostalim naslovima (omotni naslov, naslov na hrptu, naslov nad tekstom); podatke o podnaslovu ako je u glavnom opisu skraćen; podatak o autoru ako je uzet izvan publikacije; podatak o pseudonimu; sadržaj publikacije (kad je to potrebno); dodatke uz sadržaj (bibliografija, sažeci na stranim jezicima, kazala, rječnici i sl). Napomene sadrže i podatke o dotiskanim i privezanim radovima (adligatima).
Podaci se u napomene unose redom kojim su navedeni u glavnom opisu, a međusobno se odvajaju istim interpunkcijskim znakom (. -). U napomene se unosi i podatak o visini naklade publikacije.

Osma skupina: ISBN

Međunarodni standardni broj za knjigu - ISBN osma je skupina kataložnog opisa. Taj broj dodjeljuje nacionalno bibliografsko središte, da bi se nedvojbeno označilo izdanje publikacije koju je izdao određeni nakladnik. ISBN je jedinstven za određeno izdanje. Obično je otisnut na vidnome mjestu u publikaciji, a sastoji se od oznake ISBN te od 9 znamenki i kontrolne znamenke.

Opis publikacija u više svezaka

Publikacije koje izlaze u više svezaka opisuju se na dvije razine: prva je razina opća, druga je specifikacija. Prva razina sadrži podatke istovjetne za sve sveske publikacije (tomove, volumene, dijelove), a na drugoj se razini upisuju podaci koji su specifični za svaki pojedini svezak. Ako se na naslovnoj stranici publikacije u više svezaka nalazi zajednički glavni stvarni naslov za sve sveske i posebni stvarni naslovi za svaki svezak pojedinačno, na prvoj se razini kataložnog opisa unosi zajednički glavni stvarni naslov.

ROGLIĆ, Stanko
Standardizirani opisi elektromontažnih radova / Stanko Roglić. -
Zagreb : [s. n.], 1983.-     . - 4 sv. ; 29 cm. - (Biblioteka praktične
elektrotehnike)
1 : Razgranati izvodi jake struje u zgradama : izvodi u žbuki i pod
     žbukom. - 202 str.
     Strojopis autogr.
2 : Razgranati izvodi jake struje u zgradama : izvodi nad žbukom. -
     227 str.
     Strojopis autogr.

(Dvorazinski opis publikacije u više svezaka)

    Posebni stvarni naslovi svakog sveska navode se na drugoj razini. Kada je zajednički glavni stvarni naslov publikacije u više svezaka naveden na naslovnoj stranici, a posebni stvarni naslovi pojedinačnih dijelova na preliminarnim stranicama, zajednički se glavni stvarni naslov upisuje na prvoj razini, a pojedinačni na drugoj, ali se moraju stavljati u uglate zagrade jer nisu preuzeti s mjesta koje je izvor podataka za stvarni naslov.
    Ako publikacija u više svezaka ima dvije naslovne stranice, od kojih jedna sadrži zajednički stvarni naslov a druga posebne naslove pojedinačnih svezaka, u kataložnom se opisu prednost daje naslovnoj stranici s pojedinačnim naslovima. Zajednički stvarni naslov tada poprima obilježje naslova nakladničke cjeline. Tako se postupa i kada je zajednički stvarni naslov na kojemu drugomu mjestu u publikaciji, a ne na naslovnoj stranici.
    Kad se u publikaciji u više svezaka katalogizira samo prvi svezak, u impresumu gornje razine navodi se samo početna godina izdanja, iza nje se stavlja crtica i ostavlja se prazan odgovarajući prostor za upis završne godine izdanja. Ako se katalogizira dio iz sredine (drugi ili treći), ne upisuje se ni jedna godina, već se za upisivanje godina ostavlja prazan prostor.     Ako se ne zna u koliko će svezaka izići određena publikacija, na mjestu predviđenom za paginaciju ostavlja se slobodan prostor za znamenku, a upisuje se samo kratica sv. (svezaka).
    Za publikacije u više svezaka kojima svi svesci nisu još izišli ili iz određenih razloga nisu u posjedu knjižnice, izrađuje se tzv. otvorena kataložna jedinica - u impresumu gornje razine glavne kataložne jedinice navodi se samo početna godina izlaženja.
    Publikacije koje izlaze u više svezaka mogu se katalogizirati i na jednoj razini, ako se pojedinačni svesci ni u čemu ne razlikuju. Tada se na mjestu predviđenom za paginaciju upisuje broj svezaka i u okrugloj zagradi broj stranica svakoga pojedinačnog sveska:

. - 2 sv. (213 ; 189) str. ; 20 cm

Izradbom glavne kataložne jedinice, katalogizacija omeđenih publikacija obično nije završena. Da bi korisnici lakše mogli pronaći takvu građu u abecednom katalogu, za cijeli niz publikacija potrebno je izraditi sporedne kataložne jedinice ili uputnice. Da bi se znalo koji su sve listići izrađeni pri katalogizaciji određene publikacije, na kraju njezina glavnoga kataložnog listića, u tzv. tracingu, ispisuju se odrednice svih pomoćnih jedinica koje su izrađene.

Sporedne kataložne jedinice i uputnice

    Sporedne kataložne jedinice izrađuju se zbog dva razloga: prvo, da bi se na jednomu mjestu okupila sva izdanja, prijevodi, preradbe i slično određene publikacije i, drugo, da bi se korisniku olakšalo pronalaženje određene publikacije. Te se kataložne jedinice mogu izrađivati na dva načina - ili se umnoži glavna kataložna jedinica i iznad njezine odrednice doda (kao nadodrednica) odrednica sporedne kataložne jedinice, ili se sporedna kataložna jedinica izrađuje s manje elemenata opisa no što ih ima u glavnoj kataložnoj jedinici, odnosno izrađuje se skraćenim postupkom (vidjeti primjere koji slijede). Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga Eve Verone propisuje kada treba izraditi sporednu kataložnu jedinicu, a posebno u ovim slučajevima:
    1. Za publikacije individualnog autora i anonimne publikacije (osobna i stvarna odrednica) izrađuje se sporedna kataložna jedinica:

    a) za drugoga i trećeg autora ako su publikaciju napisala tri autora

SUŠANJ, Zdenka
Ciao amici / Zdenka Sušanj, Vlasta Lipovac ; <illustrazioni
Miroslav Župec>. - Fiume : Edit, 1964. - (Fiume : Tipograf).
- 117 str. : ilustr. u bojama ; 24 cm
1. LIPOVAC, Vlasta
(Glavna kataložna jedinica - kompjutorski ispis )
LIPOVAC, Vlasta : Ciao amici
SUŠANJ, Zdenka
Ciao amici / Zdenka Sušanj, Vlasta Lipovac ; <illustrazioni
Miroslav Župec>. - Fiume : Edit, 1964. - (Fiume : Tipograf).
- 117 str. : ilustr. u bojama ; 24 cm
1. LIPOVAC, Vlasta
(Sporedna kataložna umnožena od jedinstvene kataložne jedinice)

Ako se glavna kataložna jedinica i sporedne kataložne jedinice umnažaju pisaćim strojem, sporedne se kataložne jedinice izrađuju skraćenim kataložnim postupkom. Primjerice, za publikaciju Svijet danas 2 : udžbenik zemljopisa za VI razred osnovne škole autora Mirka Brazde, Ivana Crkvenčića i Marijana Šašeka glavna se kataložna jedinica izrađuje s autorskom odrednicom za prvog autora, a sporedne se kataložne jedinice izrađuju za drugu dvojicu autora:

BRAZDA, Mirko
    Svijet danas 2 : udžbenik zemljopisa za VI razred osnovne škole
: Azija i Afrika / Mirko Brazda, Ivan Crkvenčić, Marijan Šašek. - 3.
izd. - Zagreb : Školska knjiga, 1987. - 174 str. : ilustr., zemljop. crteži
u bojama ; 24 cm
1. CRKVENČIĆ, Ivan                              2. ŠAŠEK, Marijan
(Glavna kataložna jedinica umnožena strojopisno ili na drugi način)
CRKVENČIĆ, Ivan
Svijet danas 2 : udžbenik zemljopisa za VI razred osnovne škole
: Azija i Afrika. - 3. izd. - 1987.
Vidi: BRAZDA, Mirko
(Sporedna kataložna jedinica za drugog autora - skraćeni zapis)
    ŠAŠEK, Marijan
Svijet danas 2 : udžbenik zemljopisa za VI razred osnovne škole
: Azija i Afrika. - 3. izd. - 1987.
Vidi: BRAZDA, Mirko
(Sporedna kataložna jedinica za trećeg autora - skraćeni zapis)

b) za prvog autora, ako su djelo napisala više od tri autora;

PRIRUČNIK za mlađe vatrogasne oficire / [autori B. Dacer ...
et al.] . - Zagreb : Vatrogasni savez Hrvatske, 1989. - 228 str. : ilustr.,
graf. prikazi ; 20 cm. - (Vatrogasna biblioteka ; 4)

1. DACER, Branko
(Glavna kataložna jedinica)
DACER, Branko [nap.]
PRIRUČNIK za mlađe vatrogasne oficire / [autori B. Dacer ...
et al.] . - Zagreb : Vatrogasni savez Hrvatske, 1989. - 228 str. : ilustr.,
graf. prikazi ; 20 cm. - (Vatrogasna biblioteka ; 4)

1. DACER, Branko
(Sporedna kataložna jedinica za prvog autora)

c) za glavni stvarni naslov publikacije ako ime autora (imena autora) nije navedeno na naslovnoj stranici;

ULMAN-Curilović, Tea
    Ljekarna Kaštel, Pazin / [autor Ulman-Curilović Tea ; fotografija
Bugarin Vladimir ; likovno uređenje Curilović Ivana]. - Pazin : Ljekarna Kaštel, [1986] ([Pazin : Istratisak]). - 62 str. : ilustr. djelomice u bojama ;
29 cm
Ime autorice na str. 2. - Bibliografija : str. 62. - Summary
1. Gl. stv. naslov                         I. CURILOVIĆ, Tea Ulman-
(Glavna kataložna jedinica)

LJEKARNA Kaštel, Pazin
ULMAN-Curilović, Tea
    Ljekarna Kaštel, Pazin / [autor Ulman-Curilović Tea ; fotografija
Bugarin Vladimir ; likovno uređenje Curilović Ivana]. - Pazin : Ljekarna Kaštel, [1986] ([Pazin : Istratisak]). - 62 str. : ilustr. djelomice u bojama ;
29 cm
Ime autorice na str. 2. - Bibliografija : str. 62. - Summary
1. Gl. stv. naslov                         I. CURILOVIĆ, Tea Ulman-
(Sporedna kataložna jedinica za glavni stvarni naslov)

d) za autore pojedinačnih samostalnih djela koja su objavljena pod zajedničkim stvarnim naslovom, a imena su im navedena na naslovnoj stranici;

    IZABRANA djela / Milan Rešetar, Tomo Matić, Franjo Fancev, Josip
Badalić, Slavko Ježić, Jakša Ravlić ; [prir. Josip Bratulić]. - Zagreb :
Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1983. - 503 str. : ilustr. ; 21 cm. -
(Pet stoljeća hrvatske književnosti ; knj. 121/1)
Sadržaj: Članci / Milan Rešetar. Studije i sjećanja / Tomo Matić.
Studije, predavanja, polemike / Franjo Fancev. Studije i zapisi / Josip
Badalić. Članci / Slavko Ježić. Rasprave / Jakša Ravlić. - Napomene,
bibliografije / Josip Bratulić.
1. REŠETAR, Milan                         2. MATIĆ, Tomo
3. FANCEV, Franjo                        4. BADALIĆ, Josip
5. JEŽIĆ, Slavko                             6. RAVLIĆ, Jakša
(Glavna kataložna jedinica s označenim autorima za koje se izrađuju sporedne kataložne jedinice)

e) za sastavljače, priređivače i urednike antologija, zbornika, čitanki i slično, ako su navedeni na naslovnoj ili preliminarnoj stranici:

BIKOVA koža : mala antologija katalonskog modernog pjesništva /
izbor, prijevod, predgovor i bilješke Tonko Maroević. - Zagreb :
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1987. - (Bjelovar : Prosvjeta). -
122 str. ; 20 cm. - (Opća knjižnica 12/20 ; sv. 60)
Predgovor: str. 7-19. - Bibliografski podaci: str. 109-117.
ISBN 86-401-0108-6
1. MAROEVIĆ, Tonko
(Glavna kataložna jedinica)
MAROEVIĆ, Tonko
[Prir.]
Vidi: BIKOVA koža : mala antologija katalonskog modernog
pjesništva. - 1987.
(Sporedna kataložna jedinica za priređivača)

f) za skupljače i priređivače djela narodne književnosti:

NARODNE pripovijetke / priredio Josip Kekez. - 2. izd. -
Zagreb : Mladost, 1987. - 194 str. : ilustr. ; 21 cm. - (Biblioteka
Vjeverica)
ISBN 86-05-00052-X
1. KEKEZ, Josip
(Glavna kataložna jedinica)
KEKEZ, Josip
[Prir.]
Vidi: NARODNE pripovjetke. - 2. izd. - 1987.
(Sporedna kataložna jedinica za priređivača)

g) za pisce teksta u umjetničkim monografijama koje se, zbog većeg broja reprodukcija, katalogiziraju prema imenu umjetnika:

VIDOVIĆ, Emanuel
Emanuel Vidović (1870-1953) : retrospektivna izložba : slike i crteži
(1895-1953) / tekstovi Igor Zidić ; [fotografije Krešimir Tadić] : Galerija
umjetnina, Split, lipanj - srpanj 1982. - Split : Galerija umjetnina, [1982] .
- 89 str. : ilustr. ; 28 cm.
Katalog izložbe. - Slika umjetnika. - Bibliografija: str. 86-89.

1. GALERIJA umjetnina Split 2. ZIDIĆ, Igor
(Glavna kataložna jedinica na kojoj je naznačeno da su sporedne kataložne jedinice izrađene za ustanovu u kojoj je izložba priređena i za pisca tekstova)

2. Za publikacije korporativnih tijela (korporativna odrednica) sporedne se kataložne jedinice izrađuju:

a) za glavni stvarni naslov, kad određeni skup (simpozij, savjetovanje i sl.) ima vlastiti stvarni naslov:

SAVJETOVANJE Individualizacija i selekcija u obrazovanju (1985 ; Rijeka)
Individualizacija i selekcija u obrazovanju : zbornik radova sa
savjetovanja, održanog u Rijeci, 22. i 23. studenog 1985. godine / urednik Vladimir Rosić. - Rijeka : Pedagoški fakultet, 1986. - 368 str. ; 20 cm.
Bibliografija iza pojedinih referata.
1. INDIVIDUALIZACIJA i selekcija 2. ROSIĆ, Vladimir
(Glavna kataložna jedinica na kojoj je naznačeno da su sporedne kataložne
jedinice predviđene za temu skupa i za urednika zbornika)

b) za usporedni stvarni naslov međunarodnih skupova:

MEĐUNARODNI simpozij Alternativni izvori energije danas i za 21.
stoljeće (1988 ; Brioni)
Zbornik radova = Proceedings / Međunarodni simpozij Alternativni
izvori energije danas i za 21. stoljeće = International conference Alternative
energy sources today and for 21st century : 5- 8. oktobar 1988. Brioni /
urednik = editor Josip Pažanin. - Rijeka : Udruženje za sunčevu energiju
= Solar energy sociates : Tehnički fakultet Rijeka Sveučilišta "V. Bakarić",
1988. - IV, 712 str. : ilustr., graf. prikazi ; 24 cm
Strojopis autogr. - Radovi na raznim jezicima. - Bibliografija iza svakog rada
ISBN 86- 80991- 02- 3
1. ALTERNATIVNI izvori energije ...
2. INTERNATIONAL conference Alternative energy sources ...
(Sporedna je kataložna jedinica utvrđena i za naziv skupa na hrvatskom jeziku; za Zbornik radova izrađuje se objasnidbena kataložna jedinica -
usp. primjer 3. a)

c) za osobu kojoj je određeni skup posvećen, ako je navedena u glavnome stvarnom naslovu:

ZNANSTVENI skup Ivan Paštrić (1636 - 1708) život, djelo i suvremenici
(1986 ; Split)
Ivan Paštrić (1636- 1708) život, djelo i suvremenici : zbornik radova
Znanstvenog skupa o 350. obljetnici rođenja, Split, [25. listopada], 1988.
- Split : Crkva u svijetu, 1988. - 201 str. : ilust., faks. ; 25 cm. - (Biblioteka
"Radovi" ; knj. 14)
Tekst na hrv. i lat. jeziku. - Bibliografija uz tekst.
1. PAŠTRIĆ, Ivan
d) za urednika publikacije, za priređivače određenoga skupa, ako su navedeni u glavnome stvarnom naslovu (vidjeti primjer 2. a).

3. Budući da se za niz istovrsnih službenih publikacija (ustavi, zakoni, statuti i slično) izrađuju objasnidbene kataložne jedinice:

USTAV
Ustave pojedinih zemalja vidi pod formalnom odrednicom odnosno pod
nazivom određene zemlje (države)
Npr. Francuski ustav u katalogu se nalazi pod odrednicom:
FRANCUSKA. Ustav

za stvarne se naslove takvih publikacija ne izrađuju pojedinačne sporedne kataložne jedinice.
Za službene publikacije (formalna odrednica) izrađuje se sporedna kataložna jedinica:

a) za priređivača ako je naveden u glavnome naslovu:

HRVATSKA. Zakoni
Zakon o socijalnoj zaštiti / priredio Naco Zelić. Zagreb : Narodne
novine, 1984. ...
(Glavna kataložna jedinica)
ZELIĆ, Naco,
[Prir.]
Vidi: HRVATSKA. Zakoni. Zakon o socijalnoj zaštiti . - 1984.
(Sporedna kataložna jedinica za priređivača)

b) za autora komentara, ako u službenoj publikaciji preteže autorski komentar; glavna se kataložna jedinica izrađuje pod imenom komentatora, a za službenu publikaciju, uz objasnidbenu kataložnu jedinicu, izrađuje se i sporedna kataložna jedinica pod usvojenom formalnom odrednicom:

TIHI, Vinko
Zakon o osnovnom školstvu : komentar - prilozi / Vinko Tihi ... - 1992.
(Glavna kataložna jedinica)
HRVATSKA. Zakoni
Zakon o osnovnom školstvu
Vidi: TIHI, Vinko. Zakon o osnovnom školstvu : komentar - prilozi.
- 1992.
(Sporedna kataložna jedinica za komentatora)

Da abecedni katalog ne bi odveć narastao, veći se broj sporednih kataložnih jedinica, u određenim slučajevima, zamjenjuje jednom općom uputnicom (usp. primjer 3).

Opće se uputnice izrađuju:

a) za sve oblike autorova imena ili naziva koji nisu jedinstvena odrednica:

NEHAJEV, Ivan Rogić                        CURILOVIĆ, Tea Ulman-
Vidi:                                                         Vidi:
ROGIĆ Nehajev, Ivan                           ULMAN-Curilović, Tea

b) za pseudonime, ako je pravo ime autora jedinstvena odrednica:

ROG, Suzana [pseud.]                                    MITROVICH, Raul [pseud.]
Vidi:                                                                  Vidi:
MAJDAK, Zvonimir                                       ŠEHOVIĆ, Feđa

c) za sve slučajeve drugog pravopisnog oblika autorova imena:

ĐALSKI, Ksaver Šandor
Vidi:
GJALSKI, Ksaver Šandor

    Analitičke kataložne jedinice (u praksi poznate kao U-listići) izrađuju se ako je određeni sadržaj u publikaciji prikriven unutar kojega drugog sadržaja. Izrađuju se:

    a) za drugo, treće i ostala djela određenog autora, ako su podaci o tome navedeni na naslovnoj stranici, ali bez jedinstvenoga nadređenog naslova.
    Postupak je isti i za djela dvojice ili više autora, koji su navedeni u glavnome stvarnom naslovu:

UJEVIĆ, Tin
    Autobiografski spisi ; Pisma ; Interviewi / Tin Ujević. - Zagreb : Znanje, 1966. - 692 str. ; 22 cm. (Sabrana djela hrvatskih pisaca)
(Glavna kataložna jedinica)
UJEVIĆ, Tin
    Pisma
    U: UJEVIĆ, Tin : Autobiografski spisi. - 1966.
(Analitička kataložna jedinica; izrađuje se i za treći rad - Interviewi)
MUSIL, Robert
    Tri žene / Robert Musil ; prevela Božena Begović. Jabuka / John
Galsworthy ; preveo Tin Ujević. - Zagreb : Naprijed, 1986. - 169 str. ;
21 cm. - (Biblioteka Amor : odabrani ljubavni romani)
Prijevod djela: Drei Frauen ; The Works
1. GALSWORTHY, John
(Glavna kataložna jedinica)
GALSWORTHY, John
Jabuka
U: MUSIL, Robert : Tri žene. - 1986.
(Analitička kataložna jedinica za djelo drugog autora)

b) za drugo anonimno djelo, kao i za drugu službenu publikaciju, ako su uz prvo djelo navedeni na naslovnoj stranici:

HRVATSKA. Zakoni
Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ; Zakon o mirovinskom
i invalidskom osiguranju poljoprivrednika. - Zagreb : Narodne novine,
1983. - 182 str. ; 17 cm. - (Zbirka pravnih propisa ; 200)
1. HRVATSKA . Zakoni. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju
(Glavna kataložna jedinica)
HRVATSKA. Zakoni
Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju poljoprivrednika
U: HRVATSKA. Zakoni. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju. -
1983.
(Analitička kataložna jedinica za drugu službenu publikaciju)

c) za pojedinačna djela koja su u publikaciji obuhvaćena zajedničkim stvarnim naslovom. Za primjer naveden pod 1. d, analitičke se kataložne jedinice izrađuju za sva navedena djela:

REŠETAR, Milan
Članci.
U: IZABRANA djela. - (Pet stoljeća hrvatske književnosti ; knj. 121/1). -
1983.
MATIĆ, Tomo
Studije i sjećanja.
U: IZABRANA djela. - (Pet stoljeća hravtske književnosti ; knj. 121/1). -
1983.
(Na isti se način izrađuju analitičke kataložne jedinice za ostala četiri autora)

d) za prištampane i privezane radove, kao i za veće autorizirane bibliografije koje su objavljene u publikaciji:

ROEHRICH, Wilfried
Politika kao znanost : jedan pregled / Wilfried Röhrich ; uz sudjelovanje
Wolf-Dietera Narra ; preveo Bojan Bilić. Uvodna studija: Politička znanost -
(za)govor demokracije / Jovan Mirić. - Zagreb ...
(Glavna kataložna jedinica)
MIRIĆ, Jovan
Uvodna studija: Politička znanost - (za)govor demokracije.
U: ROEHRICH, Wilfried. Politika kao znanost : jedan pregled. - 1989.
(Analitička kataložna jedinica)

Poput analitičkih, i sporedne se kataložne jedinice označavaju na dnu glavne kataložne jedinice arapskim znamenkama, ispred njihove odrednice. Za opće uputnice oznaka je rimska znamenka. Na sporedne i analitičke kataložne jedinice ispisuje se signatura, kao i na glavnu kataložnu jedinicu. Ispisuje se i stručna oznaka, osim na onim analitičkim kataložnim jedinicama koje su po stručnoj oznaci jednake glavnoj.
U kataloge i kompjutorizirane baze podataka uvrštavaju se i unakrsne uputnice koje povezuju srodne odrednice različitih pravopisnih oblika.

RIEČNIK                                             HILJADU i jedna noć
vidi i:                                                       vidi i:
RJEČNIK                                               TISUĆU i jedna noć

Za lakše snalaženje u katalozima izrađuju se i pregledne kataložne jedinice, koje pod jedinstvenom odrednicom ujedinjuju sve opće uputnice izrađene za neusvojene oblike imena ili naziva. U nizu istovrsnih kataložnih jedinica, takva pregledna jedinica zauzima prvo mjesto.
Uz jedinstvenu odrednicu i popis svih neusvojenih i srodnih odrednica, pregledna kataložna jedinica sadrži napomene i neke druge elemente.

PAGANEL, Jožef
    Zajednički pseudonim za autore Emila Filipčića i Branka
Gradišnika.
I. FILIPČIĆ, Emil       II. GRADIŠNIK, Branko
(Pregledna kataložna jedinica)
GRADIŠNIK, Branko
    Djela ovog autora napisana u suradnji sa Emilom Filipčićem
vidi: PAGANEL, Jožef
JURAJ Dalmatinac
    GEORGIUS Dalmaticus
    GEORGIUS quodam Mathei de Jader
    JURIJ Dalmatin
(Pregledna kataložna jedinica)

Slijedeća stranica

Sadržaj